Navigation toggle

Ivan Ćubelić je zasad najskuplje pojačanje ljetnog prijelaznog roka u Hrvatskoj prema visini odštete

 RANKO SUVAR Cropix
TIHA TRŽNICA

Bolna istina o prijelaznom roku HNL-a

Čuvaju li se hrvatski klubovi možda za "last minute" šoping ili će, ipak, ovo ljeto biti naročito štedljivi? Trenutačni pokazatelji upućuju na drugo...
Piše: Andro PolićObjavljeno: 18. srpanj 2026. 17:46
Prati Sportske novosti na Googleu

Miguel Ângelo Bastos Melo i Ivan Ćubelić su tek sletjeli na nove klupske adrese, a već su raritetne pojave na hrvatskom nogometnom planetu. Naime, dok su na Opus Areni predstavili napadača iz treće portugalske lige, kojega skraćeno zovu "Balelo", dojučerašnji igrač Slaven Belupa preselio je u svlačionicu na Rujevici. Za razliku od riječke tržišne politike, koja je logična i konstantna, pa se na Kvarneru ulaže u igrače kojima će Rijeka potencijalno biti odskočna daska i postaja za dokazivanje, Osječani su, pak, napadačke glavobolje pokušali izliječiti s autorom 10 pogodaka iz prethodne sezone trećeg razreda portugalskog nogometa, čiji je klub završio u ligi za ostanak, ali je zadržao trećeligaški status.

No, Balelo i Ćubelić dijele zajednički nazivnik jer su oni zasad službeno jedini igrači za koje su članovi SuperSport Hrvatske nogometne lige isplatili odštetu u ljetnom prijelaznom roku, čija su se vrata službeno otvorila prije točno tri tjedna. Riječani su za Ćubelića isplatili Koprivničanima 300 tisuća eura, a Osječani su Balela platili 75 tisuća eura. Iako će se ljetna tržnica službeno zatvoriti 7. rujna, za točno 49 dana, ova "potrošnja" zasad prkosi kupovnim navikama hrvatskih prvoligaša, a prema službenim podacima s Transfermarkta, liga osjetno kaska i za konkurencijiom.

image

Balelo je u Osijek stigao iz treće portugalske lige za odštetu od 75 tisuća eura

NK OSIJEK

Naime, samo 375 tisuća eura znatno je manja investicija od prethodnoga ljeta, kada se u Hrvatskoj potrošilo 20,37 milijuna eura, što je i ljetni rekord, ali je prošlu tržnicu obilježila Dinamova rekonstrukcija, koja je stajala oko 17 milijuna eura, a tada su trošili i Rijeka (1,55 milijuna eura), Hajduk (1,48 milijuna), a blizu milijuna po potrošnji bila je i Istra (990 tisuća). Ako se analizira potrošnja otkako je "lige 10", od sezone 2013./14., najmanja ljetna potrošnja zabilježena je upravo tada, kada je potrošeno 3,77 milijuna eura. Izuzev toga, ljetne investicije uvijek su bile veće od barem 5 milijuna eura, a čak u sedam prijelaznih rokova prebacile su granicu od 8 milijuna eura.

Česi na čak 53 milijuna

U Maksimiru se prošle godine odradio najveći dio obnove i u vitrine su vraćena oba pehara, zbog čega se sada mirnije i tiše skiciraju planovi za novu sezonu, a za Mislava Oršića, Stjepana Radeljića i Danija Rodrígueza nije plaćena odšteta. No, "modri" su dogovorili transfer Aleksa Stojakovića iz Lokomotive, za kojega će platiti 750 tisuća eura, pa će taj iznos, ipak, povećati hrvatsku potrošnju u srpnju. Rijeka, pak, nerijetko igrače dovodi bez plaćanja odštete, zbog čega je Ćubelić i svojevrsna iznimka, ali na Rujevici to vješto rade i profitiraju od toga, a u prošloj su sezoni režirali i upečatljivu europsku kampanju. Ostali klubovi, čini se, orijentirali su se na jeftinija rješenja ili prvenstveno čekaju prodaju igrača, nakon koje će sredstva namijeniti za pojačanja ili prinove.

image

Mislav Oršić vratio se u Dinamo po isteku ugovora s Pafosom

DAMIR KRAJAC Cropix

No, kada se perspektiva proširi i kada se analizira potrošnja u ostalim ligama, onda su hrvatski klubovi pri dnu. Dok su Slovenci blizu s potrošnjom od 550 tisuća eura, kao i Slovaci s 500 tisuća eura, ostale lige za usporedbu već plešu u milijunskim iznosima. Primjerice, do 18. srpnja Mađari su potrošili 3,31 milijuna, rumunjski klubovi platili su 3,51 milijuna, a Bugari su zasad na 4,32 milijuna. Hajduk će odmjeriti snage s ciparskim Pafosom u kvalifikacijama za Europsku ligu, a tamošnji klubovi zasad su potrošili 3,28 milijuna eura, dok je suparnik Splićana jedan od klubova koji su se orijentirali na igrače bez odšteta i posudbe.

U Srbiji su, primjerice, klubovi potrošili već 17,36 milijuna eura, a u Poljskoj se potrošnja popela do 20,59 milijuna eura. Analizu možda nećemo usrećiti proširivanjem na Dansku (23,72 milijuna), Švicarsku (28,2 milijuna) ili Austriju (40,93 milijuna), gdje znatno više klubova osim prvaka ima kupovnu moć i financijsku stabilnost, ali naročito je impresivna činjenica da su češki klubovi već potrošili čak 53 milijuna eura.

Praška Slavia investirala je 27 milijuna eura, Sparta se zadržala na 8, a blizu je i Viktoria Plzeň (7,45 milijuna), dok su po 2 potrošili Banik Ostrava i Hradec Králové. U smjeru Češke iz Dinama je otišao Marko Soldo, prema Sigmi Olomouc, za odštetu od 2 milijuna eura, gdje je i u siječnju otišao Fabijan Krivak za sličan iznos.

Zarada prebacila 12 milijuna

Članovi prve hrvatske lige, jasno, mijenjali su rostere, ali opipljivo su im draži igrači bez odšteta (ili posudbe) od ulaganja i potrošnje, zbog čega smo na dnu u kategoriji sličnih ili (malo) jačih liga. Dok se štedi na ulaznim transferima, od izlaznih transfera zasad se zaradilo 12,45 milijuna eura, a prvi na toj listi je Dinamo, koji je službeno zaradio 6 milijuna eura od prodaje Sandra Kulenovića (3), Solde (2) i Gonzala Villara (1). Ville Koski za 3 milijuna eura iz Istre 1961 prešao je u Alavés, dok je Iker Pozo iz Gorice za milijun eura potpisao za moskovsku Rodinu.

Nakon dolaska Stojakovića u Dinamo, jasno je da će i ukupan iznos u Hrvatskoj prebaciti granicu od (barem) milijun eura, te da Balelo i Ćubelić neće biti usamljeni, ali zasad na tržnici nema gužve i navale na blagajnama. Čuvaju li se hrvatski klubovi za "last minute" šoping ili će, ipak, ovo ljeto biti naročito štedljivi?

image

Dalisson je u Hajduk stigao bez plaćanja odštete

TOM DUBRAVEC Cropix
18. srpanj 2026 18:01