Od davnina je najveći hrvatski derbi bio posebna svetkovina domaćeg nogometa. Otkako je samostalne Hrvatske, taj klasik HNL-a emotivno je još intenzivniji jer je naša zbilja bitno manja od one koja je bila do 1990. i jače konkurencije savezne jugoslavenske lige.
Dinamo i Hajduk veliki su rivali jer su najveći klubovi u zemlji, imaju daleko najveći broj navijača, a i po pitanju uspješnosti to se potvrđuje. Otkako je Dinamo prije 20-ak godina napravio veliki financijski odmak od Hajduka, te posljedično bio organiziraniji i moćniji, uspješnost je doživjela neravnotežu. Dinamo je dominantan u osvajanju naslova, a tu su zbilju u tom vremenu prekinuli, nakratko, samo Riječani u dva navrata...
Sve utakmice SuperSport HNL-a možete gledati samo na MAXSport kanalu
Ove sezone, kako pokazuje tablica tri kola prije kraja, po kriterijima modernijeg doba nogometa (utvrđenih proteklih 20 godina), imamo dvije anomalije. Prva je to da se Osijek bori za ostanak u ligi. Klub koji je puno toga investirao ne samo u gradnju senzacionalne stadionske (i kamp) infrastrukture, već i u igrački i trenerski kadar. Nakon osam sezona “logike” (ulaganja) plasmana u prva četiri, Osijek je lani počeo padati (sedmi), a ove sezone natjecateljski je gotovo dosegnuo dno. Kakvi god bili problemi tog kluba u aktualnosti, taj plasman umnogome je posljedica nestručnosti i nerealnosti u natjecateljskom pogonu.
Druga anomalija je Rijeka, koja ima treći proračun lige, a koja je kao prošlosezonski prvak, usudili bismo se kazati i s bolje opremljenim kadrom, zaostala (dva kola prije kraja) čak 33 boda za novim prvakom Dinamom! Riječanima na četvrtom mjestu, što bolje zvuči od činjenice da igraju neuvjerljivi HNL, takav bodovni odmak puno govori o propustima. Prije svega stručnim i natjecateljskim...
Hajduk je drugi na tablici, što se u startu, zbog veličine kluba i nekadašnje tradicije, smatra iznova neuspjehom, iako je u realnosti stvar bitno drugačija. Sukladno uloženom u odnosu na Dinamo, te posljedičnim razlikama u kadru, Hajdukova druga pozicija, s minus 18 od Modrih, više-manje je logična. Ono što bi trebala biti osnova na Poljudu u promišljanju za dalje jest činjenica da s mlađim kadrom i raznim prodajama kvalitetnih talenata Hajduk ima čak 16 bodova više od trećeg Varaždina i 15 plusa u odnosu na Rijeku.
Da bi Hajduk mogao pratiti Dinamove ritmove, koji su lani bili sličniji prije svega zbog lošeg upravljanja u Maksimiru, imperativno mora stvoriti fond za ulaganje u ozbiljna pojačanja. Bez 4-5 igrača više razine kvalitete, ništa se bitno neće promijeniti u perspektivi poljudskih ambicija...
Derbi u Maksimiru, vjerojatno jedan od posljednjih na tom kultnom okupljalištu, koji natjecateljski nije odlučivao ništa, pružao je mogućnost da Modri i Bijeli pruže bolji nogomet. A to ovisi o pristupima struke. Je li važan rezultat sada kada nije važan za tablicu ili se mogu osloboditi kreativne snage i olabaviti pritiske na igrače?
U novije doba (i) HNL stvarnosti, a koje ova dva velika kluba u različitim okvirima prezentiraju široj javnosti, i ne samo oni, primjetno je da su se nametnule dvije pojave. Jedna je forsiranje glamuroznosti utakmica i događanja oko njih radi stvaranja lažnih privida zbilje. U tome prednjače svekoliki “novi(ji) mediji” i površni akteri tumačenja te zbilje.
Druga (nus)pojava, koja je uvezena upravo iz zemalja gdje se nogomet (sport) glamurozno doživljava, jer za to ima i povoda i potencijala, jest navala svakovrsnih statistika koje “napadaju” okruženje nogometa. To je postalo toliko napadno da su se i u klubovima, čak i stručna tijela, počela ravnati prema tim brojkama. Najnoviji brojčanik vezan je za nešto što se zove xG - Expected Goals (kvaliteta šanse - očekivani pogodak) i neki nam je dan jedan trener (neću reći laptop, nego očito digitaliziranih vizija) tumačio zašto je Istra 1961 posrnula ove sezone upravo kroz tu “formulu”. S druge strane je tumačenje Beljine efikasnosti, i po tim “očekivanim golovima”.
Je li u našem nogometu dostignuta takva razina organizacije klubova, stručnih strategija i posljedične uređenosti lige i utakmica da statistika dobiva značaj ključnog pokazatelja kvalitete određenog faktora? Istra nam se čini posrnulom jer je prodala u jeku sezone 3-4 najvažnija igrača. Beljina efikasnost u drugom dijelu posljedica je bolje igre momčadi i uigranosti u odnosu na prvi dio. Stojkovićevi pogoci i dobre igre djeluju posljedicom njegova resetiranja i promjene stava nakon što ga je klub htio prodati.
Hajdukovi problemi u realizaciji više djeluju uzrokovani manjkom viših individualnih vrijednosti po svim linijama, a koje će podignuti razinu igre cijele momčadi, pa tako i realizaciju...
Nogometne realnosti trebaju biti prioritet u promišljanjima razvoja, koje će diktirati struka, a ne neimari glamurizacije, koji će farbati zbilju. Bilo iz kluba, saveza ili medija. U konačnici, svi će biti u šteti, počevši od struke koja se tome sve više podređuje...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....