LEGENDARNIA BORBA: ALI - LISTON II

VIDEO: FANTOMSKI UDARAC 50 godina od najkontroverznijeg meča u povijesti boksa

Problem je bio, i ostao, u tome da čak ni usporena snimka ne razjašnjava ključno pitanje. Je li taj udarac bio prebrz i presnažan za kamere i Listona ili se bivši prvak namjerno bacio i prodao meč prvom prilikom
25th February 1964: US boxers Cassius Clay (Muhammad Ali) and Sonny Liston (right) during their world heavyweight title fight at Miami Beach, Florida, which Ali went on to win. (Photo by Harry Benson/Express/Getty Images)
 Harry Benson

25. svibnja 1965. godine, niti 3000 gledatelja u malom gradiću Lewistonu, u saveznoj državi Maine, svjedočilo je boksačkom meču oko kojeg do današnjeg dana nije prestala debata o tome što se zaista dogodilo.

U borbi za naslov svjetskog prvaka u teškoj kategoriji mladi Muhammadi Ali nokautirao je u prvoj rundi strašnog Sonnyja Listona kratkim desnim krošeom koji će u povijesti ući kao "fantomski udarac". Bio je to revanš za njihov meč iz prethodne godine u kojem je Ali šokirao Listona i cjelokupnu američku javnost pobjedom u sedmoj rundi, nakon što je Liston ostao na stolici prije početka osme.

Godinu dana kasnije malobrojna publika u Lewistonu odmah nakon Listonova pada počela je urlati "namještaljka", "bacio se" i tome slično, a čak je i sam Ali nakon prvotnog delirija rekao da bi "htio vidjeti snimku" pa da prosudi o čemu je riječ. Problem je bio, i ostao, u tome da čak ni usporena snimka ne razjašnjava ključno pitanje. Je li taj udarac bio prebrz i presnažan za kamere i Listona ili se bivši prvak namjerno bacio i prodao meč prvom prilikom.

Novinari koji su pratili meč uz sam ring, kunu se da udarac ili nije dosegnuo Listonovu bradu, ili je bio preslab da sruši gromadu od 99 kila. Jimmy Canon iz ABC-a kaže da je kroše bio toliko mlak da ne bi skršio ni bobicu grožđa, a kamoli Listonovu bradu. Nick Tosches, čovjek koji je napisao Listonovu biografiju, opisuje pad koji smatra "otvorenom namještaljkom": "Bila je to neuvjerljiva, neprirodna koreografija čovjeka koji glumi, a ne spontanost i nesvjestica borca koji je upravo doživio nokaut."

Sam Liston je u godinama nakon meča ispričao oprečne verzije događaja. U jednoj ga je Ali pogodio pravim, poštenim udarcem, a u drugoj se bacio jer nije želio imati posla s Nacijom islama, tada moćnim afroameričkim religijskim pokretom koji se propovijedanjem obrnute segregacije borio za prava crnaca u SAD-u. Njihov pripadnik bio je i Muhammad Ali, koji je upravo zbog konverzije na islam promijenio ime pod kojim je rođen u Louisvilleu, Cassius Clay.

Dok je autentičnost fantomskog udarca nemoguće procijeniti (barem ako ne vjerujete očevicima), ova druga Listonova priča donekle drži vodu. Naime, nekoliko mjeseci prije meča ubijen je Malcom X, nekadašnji Alijev prijatelj i najpoznatije lice Nacije islama. No, nakon što je Malcom X zbog neslaganja s vodstvom izašao iz pokreta, on i Ali su se udaljili, a sam Malcom je ubrzo postao žrtvom atentata. Odmah potom javila se bojazan da bi Ali za odmazdu mogao biti ubijen tijekom sljedećeg meča pa se Liston pobojao da ne bude kolateralna žrtva. To je i jedan od razloga zašto je njihov meč pratilo do tada neviđeno osiguranje.

Druga verzija priče o Naciji islama kaže da su njihovi pripadnici posjetili Listona neposredno prije meča i jasno mu naznačili "da ga čeka metak" u slučaju da pobijedi Alija, piše u svojoj knjizi "Boksački Babilon" Nigel Collins. Ta priča ima više smisla od prve, budući da je Ali bio lice s postera za naveliko prezren pokret te im njegov poraz nikako ne bi išao u prilog. Štoviše, na dan meča u dvorani je bilo nebrojeno mnogo pripadnika Nacije silama, koji su trebali služiti kao tjelohranitelji za Alija.

U svakom slučaju, taj događaj do dan danas ostaje misterij. U pedeset godina napisane su tisuće stranica o meču, a najupečatljivije sjećanje na tu večer je fotografija Johna Rooneyja (koju zbog autorskih prava ne smijemo koristiti) na kojoj goropadni Ali stoji iznad razvaljenog Listona i viče mu da ustane s poda.

Ako ništa drugo nije sigurno, jedna mala životna ironija jest. Najpoznatija fotografija najvećeg sportaša 20. stoljeća (po Sports Illustratedu) je ona iz meča za koji nitko, pa ni on sam, nije siguran da je pošteno dobio.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 03:23