Za nepuna tri mjeseca trebao je doći u London i osvojiti prvo olimpijsko plivačko zlato za Norvešku. Pripremao se za svoje treće Olimpijske igre, one na kojima je trebao potvrditi da je trenutačno najbolji, no ostao je na hladnim pločicama tuš-kabine u Flagstaffu u Arizoni.
Riječ je o Alexanderu Daleu Oenu (26), najboljem norveškom plivaču koji je umro tijekom priprema u SAD-u. Dale Oen je trebao iz SAD-a doći u Rijeku na nastavak priprema za sezonu.
Imao je astmu
- Nisam ga osobno dobro poznavao, no ipak sam u šoku. Prvo sam pomislio da je preminuo neki stari norveški plivač. Trebao je s reprezentacijom doći u Rijeku i na Kantridi trenirati. No, očito, ‘onaj gore’ ima neke svoje posebne planove. Stvarno je neuobičajeno da se to dogodi nekom plivaču. Ja se bavim plivanjem 35 godina i takav se slučaj nije dogodio. Očito je nesretnik imao neku urođenu manu, to je jedino logično objašnjenje - rekao je Dimitar Bobev, naš plivački trener.
Gordan Kožulj poznavao je i cijenio Alexandera:
- Dosta je mlađi i dolazio je na vrh kad sam ja već bio pri kraju karijere. No, uredno smo se pozdravljali. Sijećam se da je ponekad koristio pumpicu za astmu i to je jedino što bi na neki način moglo ukazavati da je imao bilo kakvih zdravstvenih problema. Na bazenima se smrtni slučajevi teško mogu dogoditi, utrke kratko traju. Iako je napor velik i tada, logičnije je da se to dogodi tijekom priprema, kad su napori najveći. Naime, tijekom priprema za natjecanja, a posebno za Olimpijske igre koje su kruna svega, natjecatelj pliva i do 15 kilometara dnevno. U isto vrijeme trenira naporno i u teretani te se održavaju tzv. suhi treninzi. Opterećenja su enormna i to je za plivača najkritičniji period u tijeku sezone. U tom dijelu priprema, kad se nabija snaga, trenira se i do deset sati dnevno.
No, Kožulj se sjeća jednog smrtnog slučaja među plivačima: - Tijekom plivačkog maratona 2010. utopio se odličan plivač iz SAD-a Fran Crippen. Nije se pojavio na cilju utrke, jednostavno se utopio. Poslije su liječnici ustanovili da mu je tijekom utrke također stalo srce, a u tom trenutku nikoga nije bilo u blizini...
Momčad u komi
- Zatajenje rada srca - bez detalja je pojasnila u Dale Oenovu slučaju Starla Collins, glasnogovornica Flagstaff Medical Centera. - Svi smo u šoku. Cijela momčad je u komi, nitko ne može doći k sebi. Bilo je grozno javiti njegovoj obitelji - rekao je norveški plivački trener Petter Loevberg.
Nevjerojatno zvuči, mladom plivaču stalo je srce, naoko ničim izazvano. Alexsander je toga dana imao lagani trening, čak je malo igrao i golf. Otišao je u svoju sobu, gdje su ga pronašli mrtvog jer se kolegama iz reprezentacije činilo da se malo predugo zadržao u kupaonici.
- Pronašli smo ga kako leži, dijelom tijela u tuš-kabini, dijelom vani...
Alexander Dale Oen
1985. rođen 21. svibnja u Oygardenu
1989. s četiri godine počeo trenirati plivanje
2003. prva medalja, srebro na juniorskom EP-u
2006. osvojio broncu na SP-u u Šangaju i srebro na EP-u u Budimpešti
2008. osvojio zlato na EP-u u Eindhovenu i postavio europski rekord, osvojio srebro na OI
2011. postao svjetski prvak na 100 m prsno u Šangaju
2012. preminuo 30. travnja
Natjecatelji zbog napora imaju čak 2,5 puta veći rizik od nagle smrti
Može li se iznenadna smrt na sportskim terenima uvijek izbjeći ili preduhitriti? Ovo se u posljednje vrijeme nerijetko pitanje ponovilo i u utorak kad je nakon treninga nađen mrtav 27-godišnji norveški plivač Alexander Dale Oen.
Kao i u ranijim slučajevima iznenadne smrti sportaša, ništa nije ukazivalo na to da bi se mogla dogoditi tragedija. No, činjenice govore da na svakih 200.000 sportaša jedan umre na terenu.
Urođene srčane mane
Najčešće stradaju nogometaši, košarkaši i igrači američkog nogometa, kaže kardiolog, prof. dr. Mijo Bergovec, koji se dugo bavi upravo zdravljem srca sportaša.
Javnost se uvijek pita kako je moguće da liječnici na pregledima nisu uočili neku srčanu grešku. Odgovor stručnjaka je da se nerijetko radi o urođenim greškama ili u samom srčanom mišiću ili u srčanom ritmu. Zbog tih aritmija koje se povećavaju zbog napora srce može zakazati. Natjecateljska sportska aktivnost povećava rizik od nagle smrti za 2,5 puta.
Kobne aritmije
Najčešća neprepoznata bolest je hipertrofijska kardiomiopatija, kaže prof. dr. Bergovec, a to znači da je srčani mišić zadebljan, ali ne od bavljenja sportom. Sportaši u tom slučaju imaju snažniju muskulaturu srca, ali je ona nepravilno raspoređena i može izazvati kobne aritmije. Također je mogući i miokarditis, odnosno upala srčanog mišića koja inače ne radi nikakve smetnje, ali uslijed napora može se dogoditi zastoj rada srca. Osim toga sportaši mogu imati ranu bolest koronarnih arterija ili urođenu koronarnu anomaliju.
Stručnjaci sve češće govore o nužnosti uvođenja probira koji bi pokazali ima li neki sportaš zdravstveni razlog zbog koje se ne bi mogao baviti vrhunskim sportom. No, zasad nema jedinstvenog stava. Prof. dr. Bergovec dodaje da su Amerikanci, a onda i EU, prije tri godine napravili protokol kardiovaskularnog probira po kojem se treba uzeti osobna i obiteljska anamneza, obaviti fizikalni pregled i EKG.
Detaljni pregledi
Oni sportaši kod kojih se pokaže da imaju u obitelji nekoga tko je umro od iznenadne srčane smrti ili ima simptome srčane bolesti, patološki fizikalni nalaz i onaj EKG-a, moraju na detaljne preglede. Dr. Bergovec naglašava da sama sportska aktivnost ne uzrokuje smrt, ali postaje okidač za aktiviranje postojeće bolesti ili anomalije. Preporuka je u EU da se pregledi rade jedan put godišnje, što su prihvatili Fifa, Uefa i Međunarodni olimpijski komitet. (G. Jureško)
Nije nužno povezano s dopingom
Za razliku od iznenadne smrti zbog problema sa srcem, što ne ovisi o volji sportaša, uzimanje raznih stimulativnih sredstava i korištenje nekih metoda kojima bi se povećala sportska eksplozivnost, a u konačnici i rezultati svjesno je igranje sa životom.
Nije riječ samo o anabolicima i narkoticima već i o nekim lijekovima poput onih kojima se inače liječi visoki krvni tlak, zatim o hormonima rasta i eritropoetinu koji regulira stvaranje eritrocita.
Neki sportaši čak koriste krvni doping, a nerijetko i autotransfuziju. Ponekad ni vrlo sofisticirane metode ne mogu otkriti zabranjeno sredstvo, ali nažalost najveći ceh plaćaju sami sportaši svojim zdravljem, a ponekad i životom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....