JEDRILIČARI BRILJIRAJU U BIJEDNIM UVJETIMA ‘Brod smo kupili sami, a kombi nam se raspao’

Dvije srebrne medalje i četiri izborene norme za Olimpijske igre u Riju 2016. rezime je nastupa hrvatskih jedriličara na SP-u u Santanderu.

Kontinuitet osvajanja odličja na velikim natjecanjima nastavili su Šime Fantela i Igor Marenić u klasi 470 (ovo im je okrugla 10. medalja), a nakon pet godina na pobjedničko se postolje u klasi Finn popeo Ivan Kljaković Gašpić. Uz njih troje, norme za Brazil ostvarene su još u klasama Laser i Laser Radial.

- Statistički smo uspješniji od Španjolaca koji su ove sezone u jedrenje odlučili investirati tridesetak milijuna eura. Na domaćem su terenu ostvarili tri nastupa u finalu i osvojili jednu medalju, a mi smo ostvarili tri finala i dvije medalje - pohvalio se hrvatski izbornik Edo Fantela.

Adut je loše vrijeme

Kako je proračun našeg saveza otprilike tri milijuna kuna ispada da je svaka medalja koštala 1,5 milijuna kuna, a da su Španjolci svoju platili barem deset puta više.

- Kontinuitet osvajanja medalja pokazuje da nismo mali sport. I da s pravom sanjamo o velikim stvarima u Brazilu - istaknula je predsjednica Saveza Anka Mrak Taritaš, a predsjednik HOO-a Zlatko Mateša dodao da vjeruje u medalju u Riju..

No, sjajni rezultati samo dobro prikrivaju pravu istinu o hrvatskom jedrenju. Osvajači deset medalja na svjetskim i europskim prvenstvima u klasi 470 Fantela i Marenić na putovanja idu kombijem koji zaslužuje oldtajmerski status. Nakon prijeđenih 450.000 kilometara izdahnuo je negdje kod Bilbaa. Ništa nije bolja situacija ni što se tiče brodova. Hrvatski dvojac morao je sam kupiti novi brod vrijedan oko 18.000 eura.

- Brod nam traje otprilike dvije godine, a nakon toga ga je moguće koristiti samo za treninge. S druge strane, moćne nacije poput Australaca i Engleza godišnje dobivaju pedesetak brodova - priča kormilar Šime Fantela.

Nakon ostvarenih normi jedriličarska se reprezentacija okreće najvećem projektu - igrama u Riju. Olimpijska medalja je priča koja je već poprimila epske razmjere, kao i Dinamovo proljeće u Europi. Dva su puta bili jako blizu, 2004. u Ateni kada je Karlo Kuret u klasi Finn bio četvrti, a isti je rezultat ponovio i Tonči Stipanović 2012. u Londonu.

- Isprobali smo regatno polje u Brazilu. Snašli smo se tako da smo spavali kod prijatelja i od njih posudili brodove za jedrenje. Zaljev u kojem će se jedriti jako je prljav. Ima puno smeća, od plastičnih vrećica do lešina - prenio je dojmove drugi član 470-ice Igor Marenić.

U Brazilu će za vrijeme OI biti zima pa je lošije vrijeme veliki adut za hrvatske jedriličare.

- U Formuli 1 kad padne kiša slabije momčadi imaju šansu za bolji rezultat, tako i u jedrenju tehnologija padne u drugi plan kada je lošije vrijeme. Važnije su neke druge kvalitete, poput iskustva i brzine donošenja odluka - priča Edo Fantela koji tvrdi da vrhunske reprezentacije za praćenje vremena koriste tehnologiju koja se koristi u America’s Cupu i Formuli 1.

- To je svojevrsna borba Davida i Golijata, ali je i gušt veći kad ‘namažeš’ Engleze i Australce koji imaju praktički neograničene resurse - pojašnjava Šime Fantela.

U Riju će nastupiti i Tina Mihelić. “Prva dama” hrvatskog jedrenja skromna je u zahtjevima. Zaželjela je samo dovoljno novca za Brazil. Sve ostalo će sama napraviti.