Dinamo bogatiji nego cijeli hrvatski sport?!

ZAGREB - Iznos od 123 milijuna kuna, ovih dana objavljen kao planirani proračun Hrvatskog olimpijskog odbora ili programa javnih potreba sporta na državnoj razini za 2010. godinu, mizerno je izdvajanje u odnosu na budžet samo jednog domaćeg nogometnog kluba. Profesionalni pogon od 24 igrača i dvjestotinjak zaposlenika, u dvije riječi - NK Dinamo, “junači” se s oko 150 milijuna kuna proračuna.

U 2010. sa 30 milijuna manje

Brojke su neumitne, a glavni tajnik HOO-a Josip Čop sjajan je “matematičar”. Prema njegovim riječima, u iduću će godinu krovna sportska udruga u Hrvata već u startu ući financijska ‘hendikepirana - s planom manjim za 30 milijuna kuna. A 2010. je i olimpijska godina, istina, ona ‘jeftinija’ - veljača donosi ZOI u Vancouveru.

- Okupljamo 82 udruge, među kojima je 70 nacionalnih sportskih saveza iz olimpijskih i neolimpijskih sportova, a za njihove redovne programe izdvojit ćemo oko 58 milijuna kuna. Za projekte lokalnog sporta - od financiranja 38 sportskih škola do olimpijade dječjih vrtića - planirano je 4,6 milijuna kuna, a u razvojnim programima HOO-a stipendijski pokrivamo 350 perspektivnih sportaša i olimpijaca, a i oko 70 trenera je kod nas na plaći. Taj izdatak iznosi oko 11 milijuna kuna. U svemu tome bitno je napomenuti da na plaće zaposlenika HOO-a odlazi samo 8 posto proračunskog novca - servirao je kao iz rukava Čop.

Pokušaj proračunske “paralele” na relaciji najtrofejniji španjolski klub i tamošnji olimpijski odbor nije upalio:

- Teško je to uspoređivati jer Real Madrid nema limita. Osim toga, Španjolska je veća i bogatija država s višestruko većim proračunom od HOO-a. Za razliku od Reala, kod nas vrijedi pravilo “dobrog gospodara”. Proračun je Biblija, ne može se trošiti ono što se nema, ni dijeliti nekome novac zato što se više sviđa, a drugima ne...

I ZŠS ‘slabiji’ od Dinama

Odavno je poznato da Grad Zagreb izdvaja za sport više od ukupnog proračuna Hrvatskog olimpijskog odbora. Ali i tom izdvajanju Dinamo je vrlo “‘blizak”. Dakle, Program javnih potreba športa grada, u kojem djeluje i Dinamo, iznosi 185 milijuna kuna, ili 162 milijuna kuna, odbijemo li godišnji dio kolača (23 milijuna) koji pripada maksimirskom prvoligašu. Budući da se 185 milijuna gradskih kuna dijeli u omjeru 51 naprema 49 posto na ZŠS i Gradski ured za obrazovanje i šport, Zagrebački športski savez participira u ukupnom iznosu s oko 97 milijuna kuna.

- U ZŠS-u je 800 udruženih članica, uglavnom se radi o klubovima iz 67 sportskih saveza, a okupljamo ukupno oko 35.000 sportaša. Imamo ukupno oko 430 ljudi na plaći, od toga 130 trenera, 79 u klubovima od gradske važnosti. Dakle, Grad Zagreb ima više profesionalnih trenera nego cijela Hrvatska. Broj zaposlenika u ZŠS-u je 42 - referirao je Velimir Bašić, glavni tajnik najmoćnije gradske sportske udruge u državi.

Otporni i na recesiju

Stavimo li sve te brojke na vagu, ispada da se sport cijele države može financirati s manje novca nego jedan nogometni klub, i to već godinama europski epizodist. Jednako tako, ukupno financijsko izdvajanje za sport gotovo milijunskoga grada tek je nešto veće od Dinamovog. Usporedba proračuna nogometnog prvaka s izdvajanjima za sport u Splitu ili Rijeci, nameće zaključak da bi prvak višestruko ‘pokrio’ njihove ‘potrebe’... Recesija reže financijske planove gdje god imaju doticaja s proračunom - državnim ili gradskim. Dinamo to ne osjeti, iako ima “višemilijunske” doticaje s proračunom - grada u kojem (dobro) živi...