Hrvatski neuspjeh vrijedan 50 milijuna kuna

ZAGREB - “Sve može da propadne, samo je smrt siguran posao”, rekao je Laki Topalović u legendarnim “maratoncima”, ne nadajući se da će ga demantirati nogomet. Najpopularniji loptački sport jači je od globalne recesije, pa će Međunarodna udruga nogometnih saveza (FIFA) na skorašnjem Svjetskom prvenstvu u Južnoafričkoj Republici podijeliti rekordnih 420 milijuna dolara.

U prosincu su svjetski nogometni šefovi na južnoafričkom otoku Robben ( Nelson Mandela je tamo odrobijao 18 godina) odlučili povećati nagradni fond za 60 posto u odnosu na prošlu svjetsku smotru 2006. godine u Njemačkoj (281 milijun USD). Spomenuti iznos ne samo da govori o fantastičnom marketinškom potencijalu vrhunskog nogometa, već i o prepunoj blagajni Fife, koja je još prije nekoliko godina najavila kako raspolaže s toliko novca da bi bez ičije pomoći mogla sama organizirati Svjetsko prvenstvo.

Svaki od 32 nacionalna nogometna saveza koji će od 11. lipnja do 11. srpnja u JAR poslati svoje reprezentacije dobit će zajamčenih osam milijuna dolara, te milijun za organizaciju i financiranje priprema.

Proboj u osminu finala jamči devet milijuna dolara, četvrtfinale dvostruko više od toga... Novčana spirala zaustavlja se na svjetskom prvaku 2010. godine koji će kući otići bogatiji za 30 milijuna dolara. Podsjetimo, Talijani su 2006. u Berlinu osvojili 20,7 milijuna USD, a Brazilci 2002. u Yokohami tek 7,59 milijuna.

- S obzirom da nismo izborili SP, nisam se bavio nagradnim fondom, ali ne iznenađuje me povećanje premija. Fifa je uvijek bila izdašna, posebice prema reprezentacijama koje izbore četvrtfinale - rekao je glavni tajnik Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) Zorislav Srebrić.

U Njemačkoj je nagradni fond bio 38 posto veći nego četiri godine prije u Japanu i Koreji, a 2002. godine Fifa je nacionalnim savezima podijelila 51 posto više novca nego 1998. u Francuskoj. Uz takvu tendenciju, najkasnije 2022. svjetski nogometni prvak mogao bi za 30-ak dana završnog turnira zaraditi i 100 milijuna dolara.

Isto tako, nije teško izračunati da je HNS na neuspjehu Bilićeve momčadi da se plasira u završnicu izgubio najmanje 50-ak milijuna kuna. Umjesto 100-postotnog povećanja, HNS-ov proračun za 2010. vjerojatno će ostati na lanjskih 75 milijuna kuna.

- Siguran sam da ‘proizvodnja’ neće trpiti, odnosno ispunit ćemo planove svih reprezentacija. Štedit ćemo na drugim stvarima. Manje će se putovati, boravit će se u jeftinijim hotelima... U svakom slučaju, u sljedeće dvije godine morat ćemo živjeti vrlo racionalno. Plasman na Euro 2012. za nas je ‘biti ili ne biti’ - zaključio je Srebrić.