'VRAĆAM SE BALETU NAKON 17 GODINA. PLES ME DEFINITIVNO OBLIKOVAO KAO ŽENU' Jelena Rozga za Studio Jutarnjeg lista

Jelena Rozga priprema velik spektakl za ovogodišnji Splitski festival. Popularna pjevačica nakon gotovo dva desetljeća vraća se baletu, a na bini će uz plesače splitskog HNK izvesti čak sedam zahtjevnih koreografija. Za nastup je Jelena s baletanima i balerinama vježbala puna dva mjeseca, i to u istoj onoj dvorani u kojoj je kao sedmogodišnja curica prvi put zaplesala balet.

• Nakon koliko godina se vraćate u baletne vode?

- Sedamnaest. Opet sam u plesnoj dvorani pred istim onim ogledalima gdje je sve i počelo. A moje tijelo, ispostavilo se, zapamtilo je svaki pokret. Ples, kretnja, emocija... sve je ponovo tu, ponovo živo u meni. Mislim da plesu i baletu nikada neću moći reći konačno ‘zbogom’, uvijek ću mu se vraćati jer je to jače od mene.

• Plešete u istoj dvorani u kojoj ste balet prvi put zaplesali kao sedmogodišnja curica? Hvata li vas nostalgija?

- Vrijeme i djetinjstvo provedeno u baletnoj školi zauvijek će mi ostati posebno razdoblje u životu i sve uspomene na sve to i danas ljubomorno čuvam. Kao mala divila sam se toj umjetnosti, toj ljepoti plesa. Tih dvanaest godina, koliko sam živjela život balerine, i danas kada pričam i osvrćem se na taj period izazovu mi smiješak na licu i ponos. Tek nakon što sam se prestala aktivno baviti baletom shvatila sam kako me i koliko oblikovao kao ženu - kako mi je ta škola trajno usadila red, predanost i disciplinu u životu, koje se i danas trudim primjenjivati u svakom aspektu svog života. Baletu dugujem mnogo: zahvalna sam mu na pravilnom držanju koje i danas imam, na gipkom i definiranom tijelu i fizičkoj kondiciji.

• Što je presudilo da se odlučite na takvu vrstu show programa na Splitskom festivalu?

- Već dugi niz godina odana sam Splitskom festivalu i za taj festival vežu me najljepši glazbeni trenuci. Upravo na toj pozornici otpjevala sam neke svoje najveće hitove. A što se tiče mog baletnog show programa, sama ideja dogodila se spontano i neplanirano. Upravo ovaj i ovakav moj nastup bit će moj poklon Splitu, dar publici i zahvala na njihovom dugogodišnjem povjerenju i vjernosti. Na sceni ću izvesti presjek svojih sedam posljednjih hitova. Za svaku pjesmu imamo zahtjevnu koreografiju, posebne kostime, posebnu rasvjetu... Ma, bit će to pravi glazbeno-scenski spektakl, ono najbolje od mene! Mislim da ću srce tu noć ostaviti na pozornici.

• Na pozornici ćete se pojaviti u društvu članova baletnog studija splitskog HNK. Koliko njih pleše uz vas?

- Na bini će se izmjenjivati osam plesača, četiri žene i četiri muškarca.

• Vaši plesači su uglavnom Rumunji koji žive u Splitu. Na kojem se jeziku sporazumijevate?

- Na engleskom, ali uglavnom govorimo pokretima tijela. Jer, ples ima svoj jezik, jezik pokreta, emocija i njegova ljepota je upravo u tome što on nema riječi, što pokretom tijela pričate priču. Nekada se dogodi da vježbamo satima bez da i riječ progovorimo, jer imamo svoj univerzalni plesni jezik na kojem pričamo.

• Tko je osmislio koreografije za vaš nastup?

- Sretna sam da na ovom projektu sa mnom radi moja dugogodišnja prijateljica i koreografkinja Sanja Dimache, koja se samo radi mene ranije vratila s porodiljinog dopusta. Sanja i ja imam sličnu baletnu priču, zajedno smo počele naš baletni put, ali život nas je kasnije odveo na različite strane. Sanja je ostala u baletu i sada nakon toliko godina opet zajedno plešemo, samo što je ona u ulozi profesora, a ja učenika.

• Kakva ste učenica?

- Kažu mi da sam jako dobra.

• Ipak, koliko vam je teško plesati s obzirom na dugogodišnju stanku?

- Nije bilo lako dok se nisam uhodala, odnosno uplesala.

• Kako se nosite s bolovima u mišićima? Jeste li vježbajući dobili žuljeve?

- Imam i bolove, i žuljeve, i modrice, i podljeve. Ali to shvaćam tek kada nakon proba dođem kući. Dok vježbamo, ja se toliko unesem u ples da više ništa ne osjećam.

• Koliko često vježbate za svoj nastup?

- Svakodnevno treniramo po nekoliko sati.

• Jeste li vježbajući požalili što niste ostali balerina?

- Ne. Ja sam sebe pronašla u glazbi. Ples je, naravno, i dalje prisutan u mom životu svaki dan, samo dolazi u nekom drugom obliku. Balet mi je predivna uspomena, ali glazba je moj životni poziv, moja ljubav koju živim svakog dana i trenutka.

• Ima li sličnosti između posla balerine i pjevačice?

- Te dvije profesije imaju mnogo dodirnih točaka. Obje zahtijevaju velik trud, požrtvovnost i odricanje. Obje ih morate i voljeti, jer umjetnost ne možete obavljati onako usput. Vi postajete ono što radite. Obje profesije donose divna putovanja, upoznavanje bezbroj zanimljivih ljudi, pljesak publike, ovacije...

• Tko će vam raditi kostime za nastup?

- Kako je ovo za mene jedna posve posebna priča i nešto potpuno novo, napravljen je i mali odmak u stilskom pogledu. Kostimi su važna karika ove priče i dat će posebnu čar i naglasiti sam vizualan dojam. Radi ih mlada i talentirana dizajnerica Anamarija Asanović, čijom sam vizijom odmah bila oduševljena, kao i načinom modnog promišljanja.

• Kakva je uloga Ivana Lea Leme u ovom projektu?

- Ogromna! Naime, u jednom trenutku shvatili smo da imamo ples, kostime, pjesmu i falila je jedna osoba koja bi to sve povezala u jedinstvenu priču. Već ranije sam bila upoznata s Ivanovim radom i htjela sam s njim ostvariti suradnju. Već na prvom susretu iznio je neke fantastične ideje kojima me osvojio. Upravo će on ovom scensko-glazbenom spektaklu dati posebnu energiju, ujediniti ples, pjesme i kostime u jednu istu, a opet različitu priču.