REUTERS
KAKO JE VUJO SRUŠIO HRVATSKU

VUJOVIĆ OTKRIO KAKO SU MU HRVATI SAMI POMOGLI 'U neznanju Babića i mene, ja sam bolje prošao! Kod 8 razlike sam pomislio, pukao sam ako on izvadi...'

LUDNICA NA PLESU Stotine slovenskih navijača u Zagrebu dočekale su svoje rukometne heroje koji su sletjeli na Pleso, pa tek potom krenuli u Deželu, a heroj izboenik Vujović otkrio je kako je
Piše: Kristina LeovacObjavljeno: 30. siječanj 2017. 10:53

Hrvatska je ipak jučer dočekala svjetsku broncu! Nažalost, nju iz Francuske nisu donijeli naši rukometaši, nego su na zagrebački aerodrom jučer s broncama oko vrata sletjeli - Slovenci. Da, momčad Veselina Vujovića najveću rukometnu medalju u povijesti tog sporta u Sloveniji donijela je prvo na hrvatsko tlo.

- Gdo ne skače ni Slovenc! - orilo se Plesom dok su stotine slovenskih navijača čekale svoje rukometne heroje.

A kad su konačno došli... Glavna zvijezda bio je bivši trener PPD Zagreba. Jedan od najvećih rukometaša svih vremena, a danas čovjek koji je našim susjedima donio tek treću veliku momčadsku medalju. Nakon rukometnog europskog srebra 2004. godine, srebrni su bili i njihovi odbojkaši na Europskom prvenstvu 2015. No, Vujović im je sada preko “naših leđa” donio i prvu svjetsku medalju.

Žao mi je Hrvatske

- Nisam baš za alkohol - odbio je Vujović jednog slovenskog navijača koji mu je ponudio da nazdravi.

- Žao mi je Hrvatske. Teško je izgubiti dvije utakmice kako je Hrvatska izgubila u dva dana. Nisu humana pravila u kojima u 24 sata igraš dvije utakmice. Ali, na Hrvatskoj je sada da se povrati, da se izbori, da se konsolidira, jer ih čeka vas Europsko prvenstvo, a tamo ste glavni favoriti - pokušao nas je utješiti čovjek čija momčad je okrenula našu u nevjerojatnoj utakmici.

- Ispast će da previše pametujem, ali, kod 8 razlike sam pomislio “ukoliko Babić bude zamijenio Duvnjaka, Cindrića, Štrleka i dao šansu ovima mlađima koji su željni, koji imaju snage, koji hoće da i oni odigraju za medalju, tad sam pukao”. Ali iz nekog razloga on je smatrao da je to možda još rano ili je htio da dobiti 10, 15 razlike Slovence. I kad je Slovenija počela trčati, više nije bilo ni hrabrosti ni prilike da se uvedu ti neki neiskusni momci. A ovi su već bili previše umorni da odgovore na onaj ritam koji smo mi tog trenutka nametnuli.


Slovenia won the bronze medal on handball world...

Lukave poteze je povukao ovaj crnogorski lisac.

- Promijenio sam četiri igrača jer je meni gorjelo pod nogama pa sam bio primoran promijeniti ih, a Babić baš i nije morao. Ispalo je da su Blagotinšek i nekoliko mlađih momaka izdržali period krize kad smo počeli hvatati priključak, onda su se uključili i ostali, pa se ukazalo nešto i na golu, stativa, odbilo se nama... Faktor sreće je bio. Da mi netko u snovima kaže da za 19 minuta možemo pobijediti hrvatsku reprezentaciju 9 razlike, ja bih mu rekao da je lud. Pretpostavljam da je isto tako mislio i Talant Duševajev kad je okrenuo Veszprem u Ligi prvaka. Tad sam mislio da sam vidio sve u sportu, ali u subotu sam vidio novo čudo.

Još nešto je Vujović briljantno odradio.

- Izbjegavao sam tražiti time-out zadnjih 7-8 minuta jer se Hrvatska momčad davila, a ja im nisam htio pružiti ruku, spasiti ih. Jer bi moj time-out pomogao - njima.

Poziv na karakter

Na trenutak se zamislio.

- Ma, kad sve zbrojim, siguran sam da Babić ne zna kako je izgubio, a ne znam baš ni ja kako sam pobijedio. U tom neznanju jednog i drugog, ja sam bolje prošao. Jer pobijediti i okrenuti ovakvu utakmicu, može netko sad filozofirati i izmišljati toplu vodu, ali to je gotovo ravno nemogućem. Mi smo to postigli. Ne znam kako to objasniti. Osim da sam sretan. Ne zahvaljujem se nikome odozgo, nego ovim igračima koji su to napravili. Samo “luđaci” mogu dobiti ovakvu utakmicu.


Veselin Vujovic Slovenia - time-out

Je li istina da u poluvremenu svojoj momčadi koja je gubila 5 razlike nije rekao ništa o taktici.

- Aludirao sam im više na moral, karakter i na one muške spolne organe. To je moja priča. Jer mi se nije činilo da igramo ni čvrsto ni jako za jednu medalju i povijesni potez. U prvom dijelu smo primili 18 golova, a mi inače primimo 20, 21 cijelu utakmicu. Čim netko nema kontakt igru, ne igra fizički, on ni ne želi. Kad smo ušli u kontakt, počeli smo ih stizati. U zraku se osjetilo da mi idemo gore, a Hrvatska dolje...

I koliko dugo smo u subotu navečer imali broncu oko vrata, otprilike toliko smo je i jučer gledali u Zagrebu. Jer, Slovenci su se iz Zagreba uputili kući. Prvo u Obrežje gdje su ih dočekale stotine navijača. Ipak, onaj pravi doček imat će danas od 17 sati ispred Gradske vijećnice u Ljubljani.

Linker
29. studeni 2024 01:35