Kako su Amerikanci tek sada ‘otkrili‘ da je nekad prvi čovjek svjetskog sporta bio povezan s nacistima

U silnom naletu tobožnje političke korektnosti koji je nerijetko povezan s neinformiranošću, pa i dvoličjem, u SAD-u su posljednjih dana na meti - spomenici. Uklanjaju se ili ruše biste, statue, spomenici koji su proteklih silnih desetljeća resili javni prostor tamošnjih ponajvećih gradova.

Opravdanje? Pronalaženje navodnih rasističkih stavova u ljudi kojima je spomenik podignut. Tako će se uskoro, nakon 80 godina, iz središta New Yorka, s Manhattana ukloniti spomenik jednom od petorice najvećih američkih predsjednika Theodoreu Rooseveltu, koji je u Bijeloj kući službovao od 1901. do 1909. Kod njega je "sporno" što je prikazan kao konjanik, a pokraj njega stoje kipovi Indijanca i Crnca, ili Afroamerikanca, te što je Roosevelt, to se sada, navodno, otkriva, imao rasističke stavove.

Na jugu SAD-a srušen je spomenik generalu južnjačke vojske iz Građanskog rata, ali u San Franciscu je na meti i spomenik sjevernjačkom generalu Grantu. Štoviše, u istom je gradu napadnut i spomenik Svetom Juniperu, svecu zaštitniku Kalifornije u kojoj je živio u 18. stoljeću. Njegov je krimen nepoznat, ali je i on na meti vandala, baš kao i spomenik bivšem predsjedniku SAD-a otprije gotovo 200 godina Andrewu Jacksonu u Washingtonu. Krug kulturocida se nastavlja, a sada je na meti spomenik, odnosno bista, bivšeg predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora Averyja Brundagea.

Njegovo je poprsje već uklonjeno iz aule Muzeja azijske umjetnosti u San Franciscu, koji je Brundage i utemeljio te mu darovao najveći dio izložaka. Njegova je "krivica" što su odjednom sad baš otkrili navodnu povezanost s nacistima! Avery Brundage bio je petobojac na OI u Stockholmu 1912. Od 1936. član je MOO-a, čiji je predsjednik bio od 1952. do 1972. Brundage jest kontroverzan utoliko što se odlučno protivio tomu da SAD ili bilo koja druga država bojkotira OI u Berlinu 1936., te je stoga povezivan s nacionalsocijalistima.

Međutim, upravo je on kao predsjednik Američkog olimpijskog odbora predvodio u Berlinu jaku američku vrstu u kojoj je bio nemali broj sportaša Židova ili pak tamnoputih Amerikanaca, od kojih je najpoznatiji Jesse Owens. Brundage se opirao bojkotu Igara u Berlinu jer je zagovarao tezu da se "sport nikako ne smije povezivati i miješati u politiku". Jednako kao što je poslije kao predsjednik MOO-a bio žestok zagovaratelj amaterizma u sportu i na OI, te je bio protiv komercijalizacije Igara, što je uslijedila tek nakon njegove smrti.

No, čak kada bismo i prihvatili tezu o kontroverznosti Brundagea zbog snažnijeg neopiranja nacionalsocijalistima, ne može se poreći da je taj detalj iz njegova života poznat već 70-ak godina i da se o tomu svako malo pisalo posvuda. Od SAD-a pa i do naše Hrvatske. Upravo stoga licemjerno zvuče riječi opravdanja za uklanjanje njegove biste koje je izgovorio Jay Xu, direktor Muzeja azijske umjetnosti u San Franciscu.

- Sve do pred kraj 2016. godine nismo bili posve svjesni Brundageove kontroverzne prošlosti, u koju smo se uvjerili tek tada, pripremajući svečanost obilježavanja 55. obljetnice muzeja.

Postoji podosta knjiga, tekstova, znanstvenih zapisa dostupnih i na internetu, nastalih prije mnogo godina i desetljeća koje govore o Brundageovoj kontroverznoj prošlosti i, navodno, protusemitskim i rasističkim stavovima. Zato tvrditi da ste nešto "otkrili tek 2016." jest cinična laž.

Međutim, ni tu nije kraj licemjerju jer se direktor Muzeja azijske umjetnosti ne kani odreći više od 7700 od ukupno 17.000 izložaka koje je sam Brundage poklonio gradu San Franciscu, a iz čega je nastao muzej. Bilo bi zanimljivo naime istražiti povijest mnogih od tih izložaka koje je Brundage kupovao. Oni su kupljeni nakon što ih je američka vojska zaplijenila od Japanaca tijekom II. svjetskog rata. Dobar dio toga su, zapravo, Japanci pokrali u pohodima po Koreji, Japanu, Filipinima... Taj podatak nikome ne smeta. Svi ti izlošci ostaju u muzeju, a predsjednik MOO-a je otprije koji dan u... skladištu!