Boks se pomalo vraća na jug Hrvatske, u Dalmaciju. Pokazalo je to 34. pojedinačno Prvenstvo Hrvatske za seniore i seniorke održano u Sesvetama, točnije dvorani u Jelkovcu. S pet zlatnih medalja okitio se splitski Pit Bull u ženskoj konkurenciji kojeg vode Ante Matas i Marko Žaja, a prvakinje Hrvatske postale su: Lea Lalić, Dea Bolanča, Karmela Makelja, Antonija Zec i Lucija Bilobrk. U muškoj konkurenciji Vide Prkačin iz Torcide do 57 kg slavio je u finalu protiv Brune Brestovšeka iz zagrebačkog Leonarda jednoglasnom odlukom sudaca, kao i Matej Zebić iz Pauka koji je do 60 kg u finalu bio bolji od Marka Buleka iz Jokera.

Minulih su godina dominirali klubovi iz Zagreba i okolice, a uz bok su im bili klubovi iz Slavonskog Broda, Osijeka, Nove Gradiške i Pule... Dalmacija se stidljivo pojavljivala na mapi, priča se počela ozbiljno razvijati posljednjih godina pojavom Boksačkog kluba Torcida koji je privukao brojne mlade borce i osvojio dva puta zaredom Prvu hrvatsku boksačku ligu.
No, jedan momak uspio je spojiti nešto što je rijetko kome uspjelo. Barem u hrvatskim okvirima. Postao je prvak Hrvatske u kick-boxingu do 86 kg i prvak u boksu do 86 kg. Riječ je o 27-godišnjem Nikici Radoniću, iz Banje pored Vrgorca koji je nastupao za Boksački klub Split, jedan od najstarijih splitskih klubova.

Pomicanje granica

Naime, Radonić nema nikakvih uvjeta za rad u rodnom Vrgorcu, iako je svjetski prvak i doprvak u kick-boxingu, višestruki prvak Hrvatske u tom sportu, a sad i prvak u boksu. Tako već 12 godina putuje kod Zvonimira Giljanovića i Davora Jurića na boksačke treninge u BK Split, dok sparira po Mostaru, Čapljini…A formu u kick-boxingu “brusi” kod Marka Žaje u Boksačkom klubu Pit Bull u Splitu i kod Darija Jurišića u BK Mornar. No, unatoč tisućama pređenih kilometara svih ovih godina kako bi došao do velikih rezultata, Radonić ne odustaje, pomiče granice iz godine u godinu. Prvo je u polufinalu “pao” odlični Petar Leskur iz splitskog Groma, a onda u finalu Dario Petrić iz zagrebačkog Leonarda.

- Došao sam ozlijeđen sa Svjetskog prvenstva u kick-boxingu, imam problema s koljenom no imao sam takvu želju doći do zlata na ovogodišnjem prvenstvu da sam i pod ozljedom trenirao. Išao sam na terapije, a prvenstvo se bližilo, međutim, nisam htio odustati. Spremio sam se nekako, ali to nije bilo ni 60 posto. Dao sam sve od sebe, hvalu Bogu došlo je i to zlato nakon dvije pobjede. Prošle godine dogodio mi se peh, došao sam u finale no zbog viroze i temperature morao sam odustati - kaže nam Radonić i nastavlja.

- Postao sam prvak u boksu i kick-boxingu, mislim da je to malo kome uspjelo u Hrvatskoj. Malo ću se odmoriti, a onda slijedi Europsko i Svjetsko prvenstvo u boksu, mislim da i tu mogu doći do medalja. Volje i želje ima, samo da me zaobiđu ozljede, ako se spremim dobro rezultat ne bih smio izostat. No, ništa toga ne bih bilo bez potpore moje obitelji, strica Joška, djevojke Paule i kondicijskog trenera prof. Ivana Klaričića. Pomaže mi i MI “Braća Pivac”. Nažalost, nikakvih uvjeta za treniranje nemam u Vrgorcu, pa ni da i jedan dio djece privučem u borilačke sportove kako bi ostao dugoročno živjeti Kick-boxing klub “Sv.Jure” koji je osnovao moj pokojni trener i veliki čovjek Davor Jović. No, nadam se da će se to uskoro promijeniti, postoje neka obećanja pa ćemo vidjeti što će od toga biti - zaključio je najbolji vrgorački sportaš.

Dario Petrić i Nikica Radonić

ZELJKO PUHOVSKI Cropix

Prije su borbe bile žešće

Radost i veselje nisu u kutu skrivali ni Radonićevi treneri, Zvonimir Giljanović i Davor Jurić jer je ovo prvo zlato za ovaj splitski klub nakon više od 20 godina.

- Da, dugo nismo bili prvaci, ali pomalo se vraćamo. Pored Radonića koji je osvojio zlato, treba svakako istaknuti i Andriju Gašpara, momka iz Vrgorca koji živi i radi u Njemačkoj,a samo za ovu priliku došao je na natjecanje i uzeo broncu u kategoriji do 67 kg. Imamo i Brunu Parata, momka koji dva puta dnevno vrijedno trenira, ako ostane u tom procesu rezultati će doći - istaknuo je Jurić.

Zvonimir Giljanović jedan je od simbola stare splitske škole boksa, stvorio je mnoge borce i prvake, i danas dok priprema svoje boksače napravi bez problema stotinjak zgibova i sklekova.

- Nisam bio na završnicama zadnjih 7-8 godina, imam dojam da su prije borbe za moj ukus bile bolje, rekao bi žešće. Ono što bi izdvojio ove godine na prvenstvu su kategorije do 80 kg pa nadalje, znači ovo gdje su do zlata došli Gabrijel Veočić, Nikica Radonić, Marko Čalić i Luka Pratljačić. Prvenstvo ocjenjujem dosta dobro organizirano s obzirom na problem s kojima su se čelnici Saveza susretali, gdje su praktički izbačeni iz Zagrebačkog boksačkog centra. Što se tiče Radonića, mislim da on može još bolje jer je sad po meni bio na 50 posto, s obzirom na to da je bio ozlijeđen i nije odradio pripreme. Sad samo treba raditi, ako želimo uzet medalju na Europskom prvenstvu u Beogradu koje na rasporedu u travnju - zaključio je Giljanović.