Premierligaš Brighton And Hove Albion posljednjih je godina postao velika nogometna tvornica novca na jugu Engleske. Godinama je Brighton bio miljama daleko od naslovnih uloga u otočkom klupskom nogometu. Životarili su Galebovi uglavnom u trećem razredu engleskog nogometa uz igranje na stadionu koji je više sličio da je projektiran za neki atletski miting, a tek onda za nogomet, no u proteklih desetak godina krenuo je uspon kluba za kojeg je najzaslužniji ni manje ni više nego profesionalni kladioničar i kockar.

Naime, 55-godišnji Tony Bloom, rođen u Brightonu, odlučio je u teškim vremenima spasiti klub i podići ga na najvišu moguću razinu, no put vlasnika Brightona do onoga što klub danas znači u elitnom razredu engleskog nogometa nije bio, očekivano, niti malo lagan ili jednostavan. Naime, Bloom je postao vlasnik Brightona 2009. godine i osam godina mu je trebalo da od spomenutog životarenja po engleskim nogometnim bespućima stigne do najveće nagrade i ulaska u Premier ligu. No, ono puno važnije i zanimljivije jest način koji je Bloom osmislio da od Brightona napravi respektabilnu nogometnu silu u Engleskoj.

Procvat Brightona

Brightonov procvat u rezultatskom i financijskom smislu temelji se primarno na analizi podataka. Uostalom, ne apostrofiraju slučajno engleski mediji da je Brighton prvi klub u Engleskoj koji je u potpunosti odbacio regionalni skauting i prebacio se na pozicijski. Bloom je uložio znatna sredstva u razvoj analitičkog sustava, pa skauti Brightona ne odlaze gledati nekog igrača na temelju preporuke menadžera, već preko algoritma navedenog sustava koji svakog igrača rangira prema potencijalu na svakoj poziciji, te se nakon toga postavlja razina preporuke za skauting.

Za razvoj spomenutog sustava bilo je potrebno određeno vrijeme, ali nakon što su Galebovi na startu svog premierligaškog mandata samo htjeli ostati u ligi, malo po malo su se uzdizali, uz šlag na tortu i izlazak na europsku scenu. No, najviše od svega Bloomova metoda stigla je na naplatu u gotovo nestvarnom, zaista fenomenalnim prodajama igrača za klub Brightonova ranga.

Moises Caicedo

LUKE HALES Getty Images Via Afp

Primjerice, 28,2 milijuna eura uložio je Brighton za dolazak ekvadorskog veznjaka Moisesa Caiceda iz tamošnjeg Independientea 2021. godine, da bi ga nakon samo dvije godine prodao u Chelsea u najvećem transferu u povijesti kluba za čak 116 milijuna eura. Za manje od 20 milijuna eura Brighton je doveo španjolskog reprezentativca i lijevog braniča Marca Cucurellu iz Getafea 2021-, da bi ga isto tako Chelsea kupio za tri puta veću svotu samo godinu dana kasnije. Ben White bio je, pak, zapravo marginalan igrač kada ga je Marcelo Bielsa doveo na posudbu iz Brightona u Leeds United, no samo godina dana vrhunskih predstava na Elland Roadu, i to u drugom razredu engleskog nogometa, bile su dovoljne da Brighton vrati Whitea u svoje redove, a potom ga proda Arsenalu skoro 60 milijuna eura. S obzirom na navedene okolnosti, to je bio zaista senzacionalan transfer.

Vrhunsko skautiranje Brightona po Južnoj Americi donijelo je i još dva velika transfera. Osam milijuna eura koštao je Brighton dolazak argentinskog veznjaka Alexisa Mac Allistera iz Argentinos Juniorsa, a od prodaje Liverpoolu Galebovi bi mogli imati 7-8 puta veću korist, Ekvadorac Pervis Estupinan prešao je iz Brightona u Milan za oko 18 milijuna eura, a koliko Chelsea voli igrače Brightona potvrdio je i transfer brazilskog napadača Joao Pedra, čiji je dolazak u London napunio blagajnu Brightona za više od 60 milijuna eura, uz dodatak da je na posudbu u Romu otišao napadač Evan Ferguson.

Može biti uzor ‘velikim ribama‘

Za engleske prilike ipak mali klub može u poslovanju biti uzor mnogim "većim ribama". Brighton s druge strane, naravno, i troši na pojačanja. Francuski napadač Georginio Rutter stigao je tako iz Leeds Uniteda za oko 46 milijuna eura, no u Brightonu jako dobro znaju što rade, pa i pokoja pogrešna procjena lakše se podnese, jer kockar Tony Bloom očito jako dobro zna "kako da kuglica padne na njegov broj".

Također, Graham Potter i Roberto de Zerbi postali su menadžeri Brightona na sličan način kako je klub dovodio igrače u svoje redove, a algoritam je na određeni način postao srce kluba, koji je metodom kakva se rijetko viđa u nogometnom svijetu postao svojevrsni kralj transfera i tu ne misli stati.

Inače, i kada su u pitanju treneri Brighton je postao poseban nakon što je prošle godine za novog menadžera izabran njemački stručnjak Fabian Hürzeler, koji je sa samo 31 godinom u životnom kalendaru postao najmlađi trener u povijesti engleske Premier lige. Hürzeler se istaknuo na klupi St. Paulija nakon što je kultni klub iz Hamburga prvo spasio od ispadanja iz 2. lige, a potom uveo u Bundesligu. Hürzeler je u St. Pauliju inzistirao na posjedu, a Brightonov analitičari su, zajedno s Bloomom, procijenili da se njegovo poimanje nogometa savršeni uklapa u Brightonovo filozofiju daljnjeg razvoja momčadi. Uz dodatak da je njemački stručnjak apostrofirao kako se ne želi miješati u transfernu politiku kluba, što je uz dosta sličnosti s Potterom i De Zerbijem u smislu taktike i poimanja nogometa, bilo i više nego dovoljno da stigne na jug Engleske.