Simbol reprezentativnog nogometa Hrvatske odavno je Luka Modrić. U prošlih desetak godina prvi pratitelj po tom pitanju je Ivan Perišić. Dva velikana Vatrenih su među glavnim akterima svih uspjeha, ne samo onih koje najviše ističemo (srebro i bronca SP 2018. i 2022.), nego i ukupno pozitivnih Euro turnira u Francuskoj 2016. i diljem kontinenta 2021. Uz to ide, naravno, i srebrna medalja u Ligi nacija 2023. Modrić i Perišić su toliko dugo nositelji reprezentacije da dođe nekako normalno kroz njihovu posebnost i trajanje doživljavati Hrvatsku kao stariju reprezentaciju. Modrić će u rujnu navršiti 39 godina, a Perišiću je 35 godina. Dodamo li trećeg senatora, Domagoja Vidu (35), percepcija starije reprezentacije prevladava i u fokusu inozemnih medija. Pogotovo onih koji dolaze iz Španjolske i Italije, glavnih suparnika Vatrenima u grupi...

Starteri oko 29 godina

Je li Dalićeva selekcija prestara za kriterije tzv. modernog nogometa, a koji se na kontinentalnoj smotri tretira kao ključan faktor u fizičkom i energetskom smislu? Kad pogledamo unatrag, pogotovo slavne dosege Vatrenih 1998., pa 2018. i 2022., spoznat ćemo kako je dob reprezentacije više manje u sličnim okvirima. Recimo u Francuskoj ‘98 izbornik Blažević je u rosteru imao više od pola igrača s 30 i više godina. No, u jedanaestorici starta prosjek se kretao oko 29,3 do 30 godina. U Rusiji prije šest godina Hrvatska imala roster u prosjeku star 27,9 godina. Četiri godine kasnije u Kataru je prosjek bio 27,4 a sada je popis za Euro na 27,7 godina. Govorimo o spisku 26 igrača, što naravno otvara prostor u kadru za mlađe igrače, koji ipak imaju malo prostora za igru.

Već u Rusiji je prosjek udarnih 11 bio oko 29,5, uz izuzetak natjecateljski nevažnog dvoboja s Islandom (27,3). Četiri godine kasnije, u Kataru, slična priča. Starteri su bili od 29,1 do 29,9, a najmlađa postava bila je u borbi za treće mjesto, s Marokom, 28,2 godine.

U kvalifikacijama za ovaj Euro, Dalićeve udarne postave imale su prosjek od 27,9 (Turska) do 29 (Wales). Kad bi Dalić poslao na teren protiv Španjolske sljedećih 11 (Livaković - Stanišić, Šutalo, Erlić, Gvardiol, Brozović, Modrić, Kovačić, Kramarić, Budimir, Perišić), to bi bila postava od ukupno 323 godine, odnosno prosjeka 29,3. Prilično je to sličnih okvira kao u prethodnim uspješnim misijama Vatrenih.

Zahtjevna faza natjecanja

Ono što međutim strši je činjenica da su srednji red i ofenzivna trojka redom igrači iznad 30 godina, a da prosjek smanjuju braniči. Je li to problematično za turnir u Njemačkoj? Prosječna dob reprezentacije je takva da nema velikih razlika u odnosu na prethodne turnire. Ono što može biti dvojbeno, to je energija koju će ova iskusna i prekaljena grupa igrača pokazati na natjecateljski vrlo zahtjevnom turniru. I u osobito zahtjevnoj grupnoj fazi natjecanja.

Tu ulazimo i u sferu Dalićevih taktičkih, strateških i onda individualnih odabira. Taktički gledano, Hrvatska će igrati sličnom dinamikom kao i do sada, a to je prioritet posjeda i kombinatorike za gradnju napada. Znano je da u ofenzivnom dijelu Hrvatska ima deficit brzine i objektivno je teško očekivati da bi ona mogla biti okomitija i brža nego što je to njen (kvalifikacijski) standard. Kao što smo već analizirali, moguće je da vrlo dobra forma dva “nova” bočna aduta, Gvardiola i Stanišića, donese nešto više hitrine i rješenja, pa s time i ubrzaju cijelu igru Vatrenih. Moguće je strateški i promijeniti pristup u veznom redu.

Do sada su Brozović - Kovačić - Modrić značili igru s korektorom i dva box to box vezna igrača. Dalić može tu napraviti promjenu i ojačati središnji blok s dvije šestice, Brozovićem i Kovačićem, a Modrića gurnuti između linija, s manje defenzivnih tereta i više energije za ofenzivnu kreaciju. Kovačić u Man. Cityju igra odlično u paru s Rodrijem, vidi se da mu ta pozicija sjajno leži. S Brozovićem, i uz doprinos Modrića (da pazi na šesticu suparnika u otvaranju igre) moglo bi to biti taktičko osvježenje za momčad.

Modrić jako brzo donosi odluke i to je velika prednost ako igrate između suparničkih linija te im tražite pukotine u bloku...

Povjerenje mlađima

Dakle, Hrvatska je ipak “malo” starija reprezentacija, ali ne toliko da bi imalo presudnog utjecaja na njene potencijale. Pogotovo ako će Dalić imati više povjerenja u igrače za ulazak tijekom igre, pa mlađim snagama dati priliku da promjene dinamiku utakmice i donesu novu energiju. Ono što nije baš dobro za reprezentaciju koja godinama igra prepoznatljivo (a Hrvatska jest takva) to je manjak različitosti taktičkog pristupa. Dakle, ako neka igra ne funkcionira s određenim suparnikom, onda se kroz izmjene “pozicija za poziciju” malo toga može bitnog promijeniti u tijeku utakmice. Nadamo se da će Dalić i stožer pripremiti više rješenja i alternativa za promjene u tijeku igre, ako ona ne teče u skladu s očekivanjima...