KRADLJIVCI IMENA U AKCIJI

Voditelji Dnevnika: Ne nasjedajte, mi na HRT-u ne smijemo ništa reklamirati. Hauser: Prevaranti su u moje ime poslali fanove na drugi kraj svijeta

 
Stjepan Hauser, Marta Šimić Mrzlečki, Anita Bilić i Đurica Drobac
 CROPIX

Nije prošlo ni tjedan dana od kad se saznalo za slučaj u kojem su prevaranti ukrali identitet političarima Siniši Hajdašu Dončiću, Predragu Štromaru, Miloradu Batiniću i Žarku Tušeku, a sada su na vidjelo isplivala još najmanje dva bizarna slučaja u kojima su mete krađe bile poznate osobe, a žrtve naivni građani.

Imena i OIB političara su iskorišteni u slučaju koji istražuje krim policija, a u kojem su im prevaranti navodno prodavali sekundarni otpad i za to izdavali fiktivne račune, a jučer se doznalo kako su identiteti troje voditelja informativnog programa HRT-a iskorišteni u prijevari preko društvenih mreža. Uz to, o sličnoj je prevari progovorio i svjetski poznati violončelist Stjepan Hauser.

- Nikada nismo nikoga tužili, premda je bilo možda i zastrašujućih momenata, čučanja pred hotelskim sobama, zvanja osiguranja i slično, baš kao na filmu. Ali ako možeš izbjeći da se gnjaviš s institucijama, onda to i izbjegneš. Najgore? Ovo što mi se sada događa - borba s lažnim profilima na društvenim mrežama, jer ljudi misle da sam to stvarno ja. Morao sam javno upozoriti da se neki čovjek lažno predstavlja kao ja i pokušava ljudima izvući novac tobože za neku fundaciju.

Ni to mu nije bilo dosta, pa je s nekim mojim obožavateljicama dogovorio i sastanak. One su jadne preletjele pola svijeta, doputovale tko zna kamo i tek onda shvatile da su prevarene - otkriva naš slavni violončelist Stjepan Hauser, koji detalje o slučaju nije htio otkrivati.

Lažni milijunaš

Krađu identiteta zbog lažnih oglasa ovih su dana na svojoj koži osjetili novinari i urednici HRT-ovog Dnevnika Anita Bilić, Marta Šimić Mrzlečki i Đurica Drobac. Kako prenosi Slobodna Dalmacija, fantomska tvrtka ukrala je Anitine fotografije i objavila ih u oglasu na Facebooku pod nazivom “Hrvatski milijunaš poklanja novac u Hrvatskoj”. U oglasu, koji je danas povučen, kao i Facebook stranica s koje je bio plasiran, između ostalog je pisalo:

Mladen Mikulić, luckasti 31-godišnji internetski poduzetnik koji je zaradio 580 milijuna eura izradom i prodajom mobilnih aplikacija, objavljuje kako svima BESPLATNO nudi 7 € i još dodatnih 200 € za isprobavanje nove igre tijekom cijelog dana. Nakon samo nekoliko minuta igranja, zapravo možete postati milijunaš. Mikulić je stvorio novu igru kakva još nije viđena dosad u kojoj možete osvojiti milijune eura u bilo kojem trenutku, bez ikakvih strategija ili talenata. Nadalje, iznos jackpota se stalno povećava...”

Anita Bilić je nakon otkrića da je njena fotografija iskorištena u ovakve svrhe ostala neugodno iznenađena, a cijeli slučaj proslijedila je Pravnoj službi HRT-a.

- Žao mi je ljudi koji su možda nasjeli na ovakve oglase, premda ja vjerujem da ih nema puno jer je, mislim, poznato da mi koji radimo u Informativnom programu HRT-a ne smijemo baš ništa reklamirati - kaže njezina kolegica Marta Šimić Mrzlečki, čije su se fotografije, bez njenog znanja i dozvole, prije nekoliko mjeseci također pojavile u nekim oglasima na društvenim mrežama.

- Pojma nisam imao da su prevaranti koristili i moju sliku za svoje ilegalne radnje, a ne znam ni što su pomoću mog lažnog lika reklamirali. Nisam član ni jedne društvene mreže, a cijeli ovaj slučaj, kao i moje kolegice, prijavio sam našoj pravnoj službi. Čudi me jedino da su odabrali baš mene, a ne nekog mlađeg kolegu. Tko zna zbog čega im se moja slika toliko dopala - pita se Đurica Drobac.

Niti web-stranica na koju su vodili plaćeni lažni oglasi na Facebooku s ukradenim fotografijama javnih ličnosti danas više ne postoji. Izgledno je kako je korištenjem identiteta poznatih ličnosti, prevarantska skupina htjela legitimirati vlastitu prijevaru pred korisnicima društvene mreže, i to po principu “ako ih reklamira lice s Dnevnika, onda mora da je sve u redu”.

Doznalo se kako sporna tvrtka ima sjedište u Americi. Svoje lažne oglase plasirali su na više europskih tržišta, pa su tako u Mađarskoj krali fotografije poznatih Mađara, u Njemačkoj Nijemaca, a kod nas one TV lica s hrvatskih televizija.

Roditeljstvo kao alibi

Ideja čitave prijevare bila je ljude lažnim oglasima navući da im daju svoje podatke, bankovne kartice i slično. Facebook stranica s koje su oglasi bili plasirani zvala se “Oscar Parenting”, a aludirala je na to da se bavi roditeljstvom, te savjetima za roditelje ili one koji žele posvojiti djecu. Međutim, to je bio samo paravan. Naime, kako bi dobili dopuštenje da mogu objavljivati oglase, prevaranti su se prijavili kao stranica za roditeljstvo, iako su nudili nešto sasvim drugo, odnosno prijevaru.

Koliko je ekipa iza stranice “Oscar Parenting” bila dobro organizirana govori i činjenica da su svoju prijevaru radili na više jezika, a s lažnih Facebook profila ostavljali su i komentare ispod tog oglasa, koji su zapravo bili lažna svjedočanstva te su dali naslutiti da je doista riječ o sjajnoj prilici za brzu zaradu. Recimo, izvjesni Adam Miletić iz Dubrovnika tvrdio je pod oglasom da je prošlog tjedna osvojio 2,63 milijuna eura, nakon što je uplatio 150 kuna.

Njegovo je “svjedočanstvo” bilo ispraćeno i drugim komentarima korisnika (lažnih profila) koji su uvjeravali javnost u brzu zaradu. Ništa neobično, zapravo, jer prevaranti su morali učiniti sve kako bi priču o navodnim milijunima napravili što autentičnijom. Lažni je Facebook profil, s druge strane, vrlo lako otvoriti (treba vam samo e-mail adresa, koja ne mora glasiti na vaše ime, i desetak minuta vremena), pa prevarantima nije naročito teško pokušati napraviti priču realnom. Upravo u svrhu kreiranja lažnih Facebook profila građanima se nerijetko također kradu fotografije, budući da je lažni profil s fotografijom autentičniji od onoga bez fotografije.

Iako su iskusni korisnici društvenih mreža imuni na ovakve očite prijevare, koje i nisu neka novost na internetu, neki ljudi su ipak nasjeli na taj lažni oglas. Jedan građanin se požalio na Facebooku pod punim imenom i prezimenom da je uplatio novac, ali da nije mogao do dobitka. Ne samo da mu prevaranti nisu omogućili brzu zaradu, već su - kako se da iščitati iz njegovog napisa - pokušali njemu “sjesti” na račun.

“Ja sam uplatio 10 € i ‘dobio’ 340,18 €. Ali, nažalost, nisam mogao povući novce jer mi neka Neteler Banka nije uplatila novce već su pokušali dići kredit preko moje kartice u iznosu od 817,255 $. A ja nemam za čačkalice na računu, kreditno nisam sposoban, a znate kakvi su naši lopovi banke. I to je OK, hvala Bogu da je tako kod nas”, napisao je korisnik koji se dao navući na oglas.

Istražuju slučaj

Iz policije su nam rekli kako su u 2018. godini evidentirali 117 slučajeva kaznenih djela Nedozvoljene uporabe osobnih podataka iz članka 146. Kaznenog zakona RH, pritom naglasivši kako su ih riješili 106 dok je za 11 slučajeva kriminalističko istraživanje i dalje u tijeku.

- Općenito možemo reći kako je pojam s kojim se sve češće u medijima susrećemo krađa identiteta i osobnih podataka.

Osim putem interneta, napadači se koriste vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi od žrtava izvukli osobne podatke, novac ili vrijedne financijske informacije. Taktike kojima se koriste prevaranti postaju sve inovativnije i teže za otkriti, a učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele - novac i/ili osobne i bankovne podatke - rekli su iz policije, dodajući kako prevaranti prikupljaju financijske i osobne informacije i putem krivotvorenih mrežnih stranica banaka, dok osobne podatke kradu kroz kanale društvenih medija.

- Kod krađe osobnih podataka, osobne informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija, a primjer su i lažne nagradne igre objavljene putem Facebook stranica na koje smo nedavno upozoravali građane - priopćili su iz MUP-a, pojasnivši koji su podaci posebno atraktivni zlonamjernim varalicama s društvenih mreža.

- Najčešće krađa identiteta može obuhvaćati krađu osobnih informacija od osoba, i to: brojeve platnih i kreditnih kartica, putne isprave (osobne iskaznice, putovnice, iskaznice sa slikom i sl.), imena i prezimena osoba, adrese prebivališta, podatke za prijavljivanje za ostale usluge (e-mail, lozinke, telefonski brojevi i sl.) S obzirom na to da se danas gotovo sve transakcije u realnom svijetu mogu obaviti predočavanjem određenih osobnih informacija, te su informacije modernim kriminalcima iznimno zanimljive - javili su iz policije.

Mia Biberović: Dovoljno je samo 6 sati guglanja da se sve dozna i o naprednim korisnicima

Mia Biberović, izvršna urednica portala Netokracija, kaže kako je sve teže zaštititi identitet na društvenim mrežama.

- Prosječan korisnik interneta je sve više ranjiv. Ne samo on. Jednom smo recimo radili eksperiment putem kojega se išlo provjeriti do koliko se podataka o određenoj osobi, ovaj put naprednijem korisniku interneta, može doći uz tek šest sati guglanja. Podataka je bilo toliko da smo napravili vremensku crtu od njih, poput datuma useljenja u novi stan, izvođača radova na zgradi u kojoj se stan nalazi, putovanja sestre ‘žrtve’ u Australiju, pa čak i boje torbe koju je osvojila u jednoj nagradnoj igri, a neke smo podatke čak izostavili iz teksta jer su bili previše privatni, poput osobnih podataka o djeci. Do svih tih podataka, a i mnogih drugih, lako je doći jer ih osobe same dijele, ne shvaćajući da su time ugrožene. Tek se sada, pojavom ovakvih prijevara, shvaća koliko su mnogi griješili kad su s tehnološkim tvrtkama te putem njih javnosti dijelile svoje podatke, što namjerno, što nehotice.

Kako je najlakše prepoznati lažni profil na društvenim mrežama?

- Puno je tu faktora u igri, ali većina lažnih profila može se raskrinkati uz par minuta ‘kopanja’. Recimo, redovito imaju ukradene fotografije. Google nudi mogućnost pretrage po fotografijama pa se lako može provjeriti je li ona već negdje objavljena. No, i to nije dovoljno - znaju se uzimati fotografije sa zatvorenih profila. Može se guglati ime i prezime. Provjeriti ponašanje na društvenim mrežama - ako se objavljuju samo stvari vezane uz brzu zaradu, nema nikakvih drugih aktivnosti koje čine ‘normalan’ profil, poput osobnih trenutaka, vjerojatno je riječ o lažnom profilu.

Često se koristi Google Translate za prijevod sadržaja na hrvatski jezik, ili su barem prisutne jasne pravopisne greške, stoga je i to potrebno uzeti u obzir. Ako profil često dijeli sadržaj sa sumnjivih web stranica, to je također znak za uzbunu. Ako mu u URL-u profila stoji ime drugačije od onog koje je vidljivo, to također može biti znak da se nešto mijenjalo (no, ne nužno). Ako je povezan s mnogo drugih lažnih profila, to je također znak da se nešto sumnjivo događa. Lažne oglase koji nude novčanu zaradu najlakše se prepozna jer promoviraju brzu zaradu. Tu se odmah mora upaliti alarm.

Žrtve su uvijek stariji korisnici. Oni koji su usvojili društvene mreže, a sve ih je više na Facebooku, ali ne razumiju točno kako one funkcioniraju i što se sve može s njihovim podacima. Često su žrtve kakvih lažnih nagradnih igara ili načina za brzu zaradu, ali igra se i na njihovu emocionalnu ranjivost. Tako smo imali slučajeve starica iz Hrvatske koje su uplaćivale novac lažnim američkim veteranima koji su se s njima sprijateljili putem društvenih mreža. Tu su i lažne dobrotvorne akcije koje igraju na sličnu kartu. Teško je tome stati na kraj. Fotografije javnih osoba koriste se u takvim prilikama kako bi se zadobilo povjerenje naivnih korisnika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. studeni 2024 00:47