Željeli biste opet pogledati "Smogovce", danas već kultnu seriju što ste je prije skoro pola stoljeća pratili sa svojim "starcima", koji su se s vama smijali dogodovštinama obitelji Vragec iz Naselka na zagrebačkoj Peščenici? Voljeli biste da tu seriju pogledaju i vaši klinci, da se upoznaju s Dragecom, Mazalom, Perom, Štefekom, Cobrom, Bucom, Dadom, Nosonjom i ostalim junacima serije koja je na duhovit način opisivala život osamdesetih u Zagrebu, što bi se, mislite usput, baš zgodno poklopilo s 42. obljetnicom premijere jer je prva epizoda serije nastala prema romanu Hrvoja Hitreca emitirana na Radio Televiziji Zagreb u travnju 1982. godine? Neće moći, poručuju s HRT-a.
- Serija "Smogovci" nažalost nije u planu emitiranja u skorije vrijeme. Autorska prava u međuvremenu nisu riješena - kažu nam iz HRT Komunikacija, gdje podsjećaju kako je ta serija posljednji put na HTV-u prikazana 2018. godine.
Ovakve tvrdnje, o neriješenim autorskim pravima, ljute Hrvoja Hitreca.
- To su neistine. Barata se pogrešnom informacijom koja se lansira svaki put kada netko pita kada će biti repriza "Smogovaca". Nema baš nikakvih pravnih zapreka za reprizu serije, glumci koji su u njoj igrali davno su potpisali nove ugovore prema kojima imaju pravo na honorare od repriza. Što je s glazbom korištenom u seriji? I to je riješeno - govori Hitrec o seriji koja je imala šest sezona. Prvih trideset i jedna epizoda snimljena je u razdoblju od 1981. do 1991. godine, a zadnjih sedam snimano je do sredine devedesetih godina prema Hitrecovoj knjizi "Smogovci u Domovinskom ratu". Zaljubljeni Dado i Marina i Dunja i Mazalo, crtač animiranih filmova Nosonja, izumitelj Cobra, natprosječno inteligentni Bongo, izjelica Buco, sitni lopov Crni Džek i ostali smogovci obilježili su mnoga djetinjstva. U seriji su glumili Slavko Brankov (igrao je Crnog Jacka, koji je bio Hitrecov omiljeni lik), Đorđe Rapajić (Nosonja), Emil Glad (ujak Flek), Ivica Zadro (Pero Vragec), Slavica Knežević (Sonja Vragec), Mario Mirković (Cobra), Božidar Koščak (Kumpić), Višnja Babić (Dunja)... U seriji su se pojavili i neke poznate osobe, poput voditelja tadašnje "Kviskoteke" Olivera Mlakara, redateljica Snježana Tribuson, pjevačica Josipa Lisac, nogometni trener Miroslav Ćiro Blažević, pa čak i bivši predsjednik RH Franjo Tuđman...
I sve je to lijepo, no valja znati kako je glavni problem sa "Smogovcima" bio, a izgleda i ostao, upravo jedan od najprepoznatljivijih aduta serije - prateća glazba. Naime, špicu "Smogovaca" najavljuje glazbena tema iz legendarnog američkog vesterna "Sedmorica veličanstvenih", autora Elmera Bernsteina, a odjavu je pratila tema iz "Modernih vremena" Charlieja Chaplina u izvedbi orkestra Alfreda Newmana. Sve to bilo je korišteno bez reguliranja autorskih ili vlasničkih prava, jednako kao i dijelovi mnogih glazbenih hitova poput, na primjer, pjesme "The Robots" skupine Kraftwerk, koji su se mogli čuti kao zvučna podloga u doživljajima braće Vragec.
Kako su prije tri godine potvrdili s HRT-a, zbog uklanjanja potencijalne višemilijunske štete tada je bio pokrenut program reguliranja autorskih prava za televizijske serije nastale do 1990. godine čime se zauvijek razbio mit prema kojem je glazbu koja se koristi u igranoj ili dokumentarnoj produkciji dovoljno prijaviti udrugama za kolektivnu zaštitu prava. Umjesto toga, HRT je, kako bi izbjegao moguće tužbene zahtjeve, dogovorio obeštećenje.
Je li time sada sve riješeno? Jest, ali s HRT-a upozoravaju kako bi svaka nova repriza popularne serije stajala - previše.
- Ove godine HRT-ov Odjel za djecu i mlade odlučio je uložiti u nove premijerne sadržaje za djecu u dobi do sedam godina na našoj platformi "Ju hu hu", te u razvoj i proizvodnju sadržaja za projekt Meeting (HRT-ova nelinearna platforma namijenjena generaciji Z). Također, u fazi pripreme je i novi serijal za mlade koji ćemo emitirati na jesen. Usmjereni smo na poticanje stvaralaštva i razvoj audiovizualne industrije i to su projekti u koje smo odlučili investirati. S obzirom na budžet, repriza serijala "Smogovci", zbog plaćanja vrlo visokih izvođačkih prava prilikom emitiranja, trenutno nije u planu - poručuju iz HRT-ovog Odjela za djecu i mlade.
Što na to kažu u Hrvatskom društvu skladatelja, točnije u njihovom odjelu za Zaštitu autorskih muzičkih prava? Je li točno da se za svaku buduću reprizu serije "Smogovci" moraju ponovo plaćati autorska prava Elmeru Bernsteinu odnosno njegovim nasljednicima, kao i drugim autorima čija je glazba korištena u seriji?
- Prema članku 302 stavak 4 Zakona o autorskim i srodnim pravima, nije potrebno dodatno regulirati pravo prerade odnosno pravo za uvrštavanje glazbe u predmetne audiovizualne sadržaje jer se smatra da su ta prava regulirana u sklopu odobrenja za priopćavanje javnosti koje HRT-u redovno daje HDS ZAMP. HRT-u je već izdana licenca za emitiranje odnosno priopćavanje, a prema navedenom članku smatra se da nisu potrebna dodatna odobrenja autora ili drugih nositelja prava - poručuju ljudi iz ZAMP-a koje smo pitali kakva je praksa u svijetu o ovom pitanju.
- U svijetu postoje različiti pristupi, a kada nisu regulirani, dovode do poteškoća i za korisnike i za nositelje prava jer individualno traženje licenci za sadržaje koji više nemaju veliku komercijalnu vrijednost nije isplativo ni pojedinim autorima niti korisniku. U Hrvatskoj je odabran model kojim se ova prava reguliraju kolektivno ugovorima između organizacija autora i drugih nositelja prava s HRT-om. U skladu s time, samo jednim ugovorom s HDS ZAMP-om HRT jednostavno regulira korištenje sadržaja koji bi zbog neisplativosti možda bio i neiskorišten, jer sada ti sadržaji imaju više kulturni nego komercijalni značaj - kažu u ZAMP-u.
No, kako to konkretno izgleda? Što netko sve treba napraviti ako želi snimiti seriju u kojoj je kao uvodnu špicu koristio primjerice "Burning Love" Elvisa Presleyja? Kome se treba obratiti, koliko će to koštati i koliko će stajati ako se glazbena tema upotrijebi bez dozvole, tj. koliko bi to stajalo i televiziju koja bi seriju s takvom "nereguliranom" špicom emitirala?
- Korištenje glazbe za špicu u seriji, odnosno u novom audiovizualnom djelu, dogovara se izravno s nositeljima prava. U konkretnom slučaju, za korištenje već postojećeg djela, potrebno je zatražiti dopuštenje autora (ili njegova zastupnika) te dopuštenje vlasnika snimke (najčešće je to diskograf). Za takva korištenja ne postoji uobičajeni cjenik, kao ni minimalan ili maksimalan iznos, te nositelji prava, ako žele, dopuštenje mogu dati i bez ikakve naknade. Korištenje tuđih autorskih djela u špici serije bez prethodnog dopuštenja kršenje je autorskih moralnih i imovinskih prava - upozoravaju iz ZAMP-a. O kojim je iznosima riječ? Konkretno, koliku svotu u prosjeku treba dobiti inozemni hit autor čija je glazba korištena za špicu neke domaće serije?
- Budući da se takva prava ostvaruju individualno, a ne putem kolektivne organizacije, HDS ZAMP nema informacije o tim iznosima. No, u glazbenoj industriji današnjice, takva korištenja općenito se smatraju iznimno lukrativnim za glazbenike - kažu u ZAMP-u i podsjećaju na primjer 39 godina stare pjesme "Running up that hill" Kate Bush koja je zahvaljujući tome što se mogla čuti u seriji "Stranger Things" ponovno postala hit, naročito među mlađom publikom. Na Spotifyu je ta pjesma probila granicu od milijardu streamova, a Kate Bush se može pohvaliti kao prva solo izvođačica iz osamdesetih kojoj je to uspjelo. Službeni YouTube video broji više od 217 milijuna pogleda, a prihodi autorice i producentice broje se u milijunima dolara...
Tu se, vele u ZAMP-u, radi o syncu odnosno sinkronizacijskom pravu.
- Kada netko želi koristiti glazbeno djelo u novom audiovizualnom djelu, filmu ili reklami, za to mora imati odobrenje autora, odnosno nositelja autorskog prava glazbenog djela. Takvo pravo se, za razliku od kolektivnih, ostvaruje individualno prema odgovarajućem ugovoru između nositelja prava i korisnika predmeta zaštite, a obavlja ga nositelj prava osobno ili putem zastupnika. Drugim riječima, autor sam donosi odluku o ustupanju djela, naknadi, teritoriju i trajanju prava - objašnjavaju u ZAMP-u u kojem se često sreću s upitima o ovakvom korištenju individualnih glazbenih djela.
- No, budući da je riječ o individualnim pravima, mi tu isključivo spajamo korisnike s autorima, odnosno nositeljima prava. Autori nas znaju pitati i koliko novca trebaju tražiti za ustupanje djela, ali tu nema pravila ni točnih odgovora. Savjetujemo ih stoga da se raspitaju među kolegama koji su imali takva iskustva, ali i budžetima cjelokupnih projekata, da razmisle o prilikama koje im taj plasman može donijeti, te da na osnovi toga formiraju iznos - kažu ljudi u ZAMP-u koji bi, ističu, i sami rado ponovo pogledali "Smogovce", za koje je Hrvoje Hitrec ideju dobio zahvaljujući dječaku koji je s njim išao u školu, a imao je devetoro braće.
- U "Smogovcima" ima svega: od dječjih nestašluka, školskih doživljaja, izleta, nogometa... Ali, prije svega ima humora i mislim da je to jedna od tajna uspjeha te serije o kojoj publika zna ponekad i više od mene samog. Humor vole svi, i djeca i njihovi roditelji i djedovi i bake - govori Hitrec o seriji koja se, kako ističe, s punim pravom može i treba svrstati uz bok dragulja poput "Malog mista" ili "Gruntovčana" koji se, za razliku od "Smogovaca" često repriziraju na HTV-u.