VARAJU LI DOMAĆI INFLUENCERI NA PRIKRIVENIM REKLAMAMA? 'Mogu reći da se dobro zaradi, ponekad se skupi i više od prosječne plaće, a nekad sitniš'

Ako vam dijete, unuk, mali rođak ili susjed na pitanje što će biti kada odraste sve češće odgovara influencer, a vi još uvijek nemate pojma o čemu malac točno priča, evo štiva koje biste trebali pažljivo pročitati, jer biti popularan na društvenim mrežama i utjecati na svoje pratitelje, zanimanje je stoljeća i nevjerojatno je unosno. Biznis se razvija brzo, puno brže no što se zakonski može regulirati, pa se najčešće, i to diljem svijeta, bogataš postaje poslovanjem u sivoj zoni. Eto još jednog izazova modernog društva, piše Slobodna Dalmacija.

Veliku Britaniju prije nekoliko dana potresao je popriličan skandal - saznalo se, naime, koliko je tisuća dolara jedna kozmetička tvrtka platila nekoliko influencera kako bi na svojim Instagram profilima i YouTube vlogerskim kanalima, onako usputno, objavili kako koriste njihov proizvod. Što je tu čudno, pomislit ćete, marketing je stara stvar, no prije nego donesete zaključak - bacite oko na brojke i vrhunsku prikrivenost oglašavanja, što je zapravo itekako varanje kupaca, a i trebalo bi biti kažnjivo zakonom.

Prikrivene reklame

Dakle, kozmetička tvrtka "Benefit" okupila je internetske gurue ljepote, čije kanale i profile prati više od 30 milijuna vjernih pratitelja, i financirala im desetodnevni put i smještaj u luksuznom odmaralištu na Maldivima, gdje noćenje košta između četiri i petnaest tisuća dolara po osobi. Razlog okupljanja - nova maskara koja se diljem svijeta prodaje po, ni manje ni više, već 24 dolara! Naravno, tu je i zarada koja se broji u nekoliko desetaka, pa i stotina tisuća dolara, ovisno o utjecajnosti vlogera. Još prije nekoliko godine svi ti influenceri bili su obični mladi ljudi, no značajan broj svakodnevnih pratitelja na Instagramu i YouTubeu stvorio im je karijeru od koje žive luksuznije nego što su to vjerojatno ikada mogli sanjati.

Treba i napomenuti kako ovi influeneceri gotovo nikada prije nisu koristili "Benefitovu" kozmetiku, a kako ne bi morali financijski prikazati sponzorstvo i plaćati porez u cijelosti, oko fotografija i snimki s maskarom isprepleli su cijelu priču. Primjerice, Chloe Morello, jedna od australskih najpopularnijih vlogerica, čija videa prati više od 2,4 milijuna pretplatnika, na ovo sponzorirano putovanje otišla je sa svojim suprugom i sve upakirala u priču o medenom mjesecu. Snimila je video o kozmetičkoj rutini koju koristi na ljubavnom putovanju, a od osam brendova koje, eto, samo na medenom mjesecu koristi kako bi izgledala ljepše, samo je jedan, snimljen u krupnom planu, bio onaj brenda koji je sponzorirao putovanje! Naravno, oznake o sponzorstvu nije bilo nigdje. Sponzorirano, na Maldive je otišao i Michael Finch, dvadesetjednogodišnji utjecajni dečko koji uglavnom koristi iste preparate za uljepšavanje kao i njegove kolegice, a prati ga 17 milijuna ljudi.

Osim što novac dobiva od Google AdSensa (plaćaju po svakom kliku) i serija u kojima preko interneta uči kako održavati ljepotu (sudionici plaćaju između 400 i 650 američkih dolara), novac dobiva i od sponzora. Naravno, ni kod njega ništa nema marketinšku oznaku. Kako bi se ovakvim zlouporabama stalo na kraj, američka Federalna komisija za trgovinu (FTC) prošle je godine unaprijedila svoj vodič prvi put od 2010. godine, jer se otkrilo da su ispod poreznog radara vjerojatno prošli milijuni dolara koji su zarađeni na YouTube preporukama za jedan ruž za usne.

Jasnija pravila

Otprilike u isto vrijeme reagirala je australska organizacija i postavila nova pravila za oglašivače na društvenim mrežama, po jednoj objavi najviše mogu zaraditi 220 tisuća australskih dolara.

Naravno, to nije smanjilo aktivnosti na sivom tržištu jer brendovi svoje proizvode "poklanjaju" influencerima, pa ih potom šalju na putovanja, daruju im skupe poklone, kako bi objava na kojoj će koristiti njihov proizvod bila atraktivnija. Dakle, spomenuti Finch je s Maldiva objavio četiri fotografije i polusatni video u kojemu spominje poklonjene kozmetičke proizvode, no nije stavio oznaku reklame. Zašto i bi kada zapravo nitko nije naručio njegove fotografije i snimke, on je tek dobio poklonjeno putovanje i izdašan džeparac!

Zakoni i odredbe, dakle, diljem svijeta nisu dorasli novonastaloj situaciji, a neki ekonomski analitičari idu toliko daleko da smatraju kako se na zaradi oko Instagrama i YouTubea zapravo pere nevjerojatna količina novca, neki već koriste izraz "influencerska mafija".

Slobodna Dalmacija istražila je varaju li nas prikrivenim reklamama domaći influenceri. Većini hrvatskih korisnika ovih platformi starijih od 25 godina to su domaće i regionalne zvijezde, mlađima to su potpuni anonimci, uglavnom na internetu popularni srednjoškolci koji imaju više od 100 tisuća pratitelja i jako utječu na tinejdžere. Idealni su za reklamiranje proizvoda jer imaju nevjerojatan utjecaj na mlade potrošače, no koliko zarađuju i plaćaju li porez, teško je reći jer su im ugovori tajni. Saznali smo doduše kako po fotografiji uglavnom zarade od pet do osam tisuća kuna, porez i skriveni marketing se ne spominju.

Lako je primijetiti kako se i hrvatske zvijezde, uglavnom pjevačice i glumice, itekako znaju služiti internetskim platformama. U cijeloj regiji zna se koju čokoladu, jela, parfeme, kozmetiku, dizajnere preferiraju, no nigdje nema oznake reklamne objave, iako je itekako očito da više toga reklamiraju. Smatraju li se njihovi pratitelji zbog toga prevarenima? Možda još uvijek ne, jer iako u Hrvatskoj postoji zakon o medijima na koji se moguće pozivati za plaćene sadržaje, ne postoji regulativa koja nedvosmisleno obuhvaća i same influencere na raznim društvenim mrežama. Dakle, označavanje plaćenog to jest sponzoriranog sadržaja još uvijek nije u potpunosti zakonski regulirano. Stoga gotovo nitko od domaćih influencera ne naglašava kada je za nešto plaćen ili kada je riječ o PR uzorcima te poklonima.

Suptilna promocija brandova

Ne može se stoga saznati ni koliko zarađuju, bliski izvori tvrde od jedne do pet prosječnih hrvatskih plaća u prosjeku tjedno. Da je zakon jasniji, možda bi i prijavljivali svako sponzorstvo, no u tome ih ometa i princip oglašavanja. Naime, zbog svoje publike i uspješnosti kanala, pokušavaju što suptilnije promovirati brendove i što bolje ih uklopiti u vlastiti feed, jer im to bolje prolazi. Fanovi ne vole vidjeti postove koji vrište reklamama, ili u hashtagovima imaju ime brenda. Čini nam se kako procesuiranja domaćih influencera po ovom pitanju zasad nije bilo, a nema ni tijela koje se bavi pitanjem zakonskih aspekata influencer marketinga.

Što se karijere i zarade tiče, saznajemo kako bolje prolaze vlogeri, odnosno oni koji imaju video kanale na YouTubeu. Stručnjaci tvrde kako čak ni deset tisuće pratitelja ne garantira veliku vidljivost, jer objava na Instagramu najčešće nema dugoročnu vrijednost kao što to imaju objavljena videa. Zaključimo, dokle god se tehnologije razvijaju puno brže nego pravne regulacije, moguće je očekivati kako će u budućnosti i dalje biti mnogo moralnih, pravnih i novčanih nedoumica. Neki će na tome dobro zaraditi.