Dvanaest novih imena, dvanaest novih filmskih priča o velikim umjetnicima, to je kratak opis novog dokumentarnog serijala “Zauvijek autor”, koji se počeo emitirati na HTV-u. Riječ je o logičnom nastavku projekta “Zauvijek skladatelj”, koji potpisuje scenarist i redatelj Toni Volarić, a koji se bavi životom i karijerom slavnih imena koja su obilježila glazbu u Hrvatskoj.
Tko je odredio ljude
- “Zauvijek skladatelj” nastao je prije nekoliko godina na inicijativu Hrvatskog društva skladatelja (HDS). Bio sam počašćen što su vjerovali da mogu okupiti ekipu i realizirati čak dvanaest 52-minutnih dokumentaraca o skladateljskim imenima kao što su Rajko Dujmić, Alfi Kabiljo, sad već pokojni Pero Gotovac, također pokojni Đelo Jusić, Husein Hasanefendić Hus, Dubravko Detoni, Ljubo Kuntarić i drugi. Reakcije i gledanost na HTV-u bili su očito dobri jer sam uskoro angažiran na proizvodnji serijala nazvanog “A Porina dobiva...” o 12 dobitnika Porina za životno djelo. Imao sam čast raditi dokumentarne priče o Oliveru, Dini Dvorniku, Vici Vukovu, Zdenku Runjiću, Arsenu Dediću, Bošku Petroviću i još nekoliko velikih umjetnika - ističe Volarić.
HDS je 2021. inicirao snimanje druge sezone serijala “Zauvijek skladatelj”, koji su ovaj put preimenovali u “Zauvijek autor” kako bi svoje dokumentarne priče, osim skladatelja, dobili i tekstopisci. Slijedi 12 novih epizoda, od kojih je onu o Zlatanu Stipišiću Gibonniju režirao Volarićev kolega Milan Majerović-Stilinović. Projekt se emitira na Prvom programu HTV-a od 20.15 i dosad su prikazana dva nastavka - spomenuta priča o Gibonniju te o Vjekoslavi Huljić. Slijede epizode o Neni Belanu, Zrinku Tutiću, Miroslavu Rusu, Berislavu Šipušu, Mladenu Tarbuku, Alki Vuici, Frani Đuroviću, Zlatku Tanodiju i Saši Antiću.
- Što se tiče izbora imena, njih je odredilo Hrvatsko društvo skladatelja, a na meni je bilo da usred pandemije okupim novu ekipu. Moram zahvaliti timu koju su činili ton-majstor Viktor Grabar, snimateljica Andrea Kaštelan, majstorica šminke Sanja Krstulović i montažer Alen Horvatić - objašnjava Volarić.
Massimo u serijalu
Pod strogim protupandemijskim mjerama snimali su u Zagrebu, Splitu, Umagu i Požegi, a mnogi od ukupno stotinjak sugovornika javili su se, osim iz Hrvatske, i iz Brazila, SAD-a, Mađarske, Italije i Slovenije - online.
Zanima nas kojeg je protagonista bilo najteže dogovoriti?
- Tijekom osmogodišnjeg rada za BBC po cijelom svijetu najviše sam naučio upravo o sposobnosti intervjuiranja jer to držim posebnom vještinom. Gledati u oči i uvjeriti sugovornika da vjeruje vašim očima i kaže mnogo više od podataka s Wikipedije, to nije baš uvijek lako. Umišljam si da zbog minulog rada i brojnih dokumentaraca i intervjua nikoga od glavnih likova ili ostalih sugovornika nisam morao posebno nagovarati. A i njima je, pretpostavljam, drago da im karijere, u kojima su se mnogi od njih napornim radom probijali, budu na taj način dokumentirane - uzvraća.
Neki od Volarićevih sugovornika, poput Massima Savića i Miroslava Lilića, nisu, nažalost, više s nama.
- Uh, Massimo je govorio za filmove o Zrinku Tutiću, Alki Vuici i Neni Belanu. Elokventan, nasmijan, otvoren, podijelio je s ekipom i kamerom, dakle gledateljima, mnoge anegdote. Naježen sam neki dan gledao te filmove prije emitiranja, svjestan da nitko još nije vidio te njegove izjave, pa se nadam da će mnogi, možda kroz suze kao i ja, rado vidjeti i čuti dosad nepoznate detalje i priče koje je dijelio sa spomenutim umjetnicima - kaže redatelj.
Audicija u Scali
Puno toga što su mu ispričali njegovi suradnici fasciniralo ga je, iznenadilo, ganulo, oduševilo, nasmijalo... Primjerice, Marijan Ban u epizodi o Neni Belanu kaže: “Neno mi je reka da ima pismu i da mu ja moram brzo napisat riči. I da on ide u Zagreb snimit i da mu ja napišem riči. Ja sam mu napisa, a dao mi je samo refren “Rock na Hani, Emili i Ani”. Sad sam ja čuja susjedu kako s ocem nešto svadi i tako je izašla pisma, ja sam taj tekst njemu dao, on je bija oduševljen i iša je u Zagreb snimat. A onda me zove, bilo je 8 i po navečer, da je sam u Zagrebu, da mu je dosadno. I da dođem jer tamo snima pismu. A vlak je bija u 9 i 5. Ja, srića, stojim blizu željezničke stanice, u 8 i po mi je javija, ja sam u 9 i 5 bija u vlaku i doša sam u Zagreb u studio Kod Truloga di je on to onda snimija”.
Alka Vuica progovorila je o svojim mladim danima.
- Da poboljšam svoj studentski džeparac, radila sam kao novinarka Poleta. Odletjela sam u Sarajevo napraviti intervju s Bregovićem. I došla sam kod Brege, naravno da sam bila u totalnom stresu, kako će to bit, šta će to bit. On je bio s frendovima, u kuhinji su cugali rakiju, a bila je hrpa suđa u sudoperu. Dok su oni tu nešto pričali, ja sam išla odmah oprati to suđe. Kaže meni Brega, ma nisi ti novinarka, ti si došla da se udaš - ispričala je Volariću Alka.
Berislav Šipuš ispričao je kako je prošla njegova audicija za dirigenta u milanskoj Scali.
- I prođe mjesec dana, ništa. Znači, to je bilo negdje početkom devetog, deseti, ništa. Prođe još jedno tjedan-dva kad najedanput stigne telefaks i piše: Dear mister Sipus regardin naš dogovor i tako... nudimo vam ugovor od 11 mjeseci, plaća bi bila toliko i toliko, neki milijuni lira u ono vrijeme, i piše počinjete 15. studenoga. Ostao sam 11 godina! - podijelio je svoju priču Šipuš.
Zarazna pjesma
Miroslav Rus otkrio je, pak, kako je došlo do njegove suradnje s Tošom Proeskim i hita “Igri bez granica”.
- Napisao sam je u jednom danu koji sam najteže preživio u životu i odlučio da je nikad nikome ne dam. Međutim, kako se pojavio Toše u mom životu, jednom smo se vozili u autu i on je stalno mijenjao CD-e. I odjednom mir i tišina. Ja ga pogledam, on drži CD i smije se. Na CD-u piše: Miroslav Rus, “Pjesme koje ne dam nikome”. I ja ga gledam i smijem se, ajde ostavi to. Pa šta to je? Ja kažem, ma neke šansone bezveze. Ne, on kaže, da jednu čujem. I čuje “Igru bez granica” - ispričao je Rus.
Tajčin hit “Hajde da ludujemo” Zrinko Tutić napisao je jer se zarekao da će napraviti pjesmu u rasponu od pet tonova, a ona skladba je, kako kaže, “kao vodene kozice bila zarazna”.
Puno je toga što nova sezona “Zauvijek” nosi, ali to nije jedini Volarićev projekt koji je trenutačno na programu HTV-a. Naime, u sklopu emisije “Dobro jutro, Hrvatska” idu i “Hrvatskih 1000 Tonija Volarića”, a riječ je o desetominutnim TV pričama o ljudima koji su ostavili trag u Hrvatskoj.