Znate li ono kad se za stolom u kafiću, doma na večeri ili na gablecu u firmi, povede razgovor o nekoj domaćoj telenoveli? Pa se uskoro pretvori u raspravu o telenovelama općenito? Jedni ih zdušno zagovaraju, drugi, s glasom punim prezira, tvrde da ih nikad ne gledaju iako znaju radnju svake od njih, treći šute jer ih zaista ne zanimaju pa ni nemaju što reći, dok četvrti hladne glave kažu da svakoj od njih daju šansu, pa ako im se svidi? E, pa s novom telenovelom Nove TV, "U dobru i zlu", to nije slučaj.
Prema reakcijama i gledanosti u prva dva tjedna emitiranja, čini se da je uspjela zadovoljiti različite ukuse. Priču o čovjeku, zove se Veljko, koji je punih četvrt stoljeća paralelno imao dvije obitelji - jednu u Zagrebu, drugu u Sarajevu - prate redoviti gledatelji ovog TV formata, ali zaintrigirala je i mnoge koji nisu imali naviku svakoga dana u isto vrijeme biti uz TV ekrane, osobito ne na istom kanalu. Matematika je egzaktna znanost, a brojke pokazuju da je serija "U dobru i zlu" ne samo trenutno najgledanija nova telenovela, nego da joj se gledanost penje i do 36 posto, koliko ih je zabilježila jedna od epizoda. Ne, nije bila prva, ona koju, uobičajeno, prate najveće brojke jer gledatelje zanima novina koja im se nudi.
Oko 170 epizoda
Nakon dva tjedna emitiranja može se reći da je, nakon "Kumova", koji su srušili sve rekorde hrvatskih TV novela, produkcijski tim Nove TV kreirao još jedan hit. Da bi to i uspjeli, potrebna je suradnja niza sjajnih kreativaca, onih koji stoje iza svega što će biti i prikazano na ekranu. Ljudi iz sjene, čije će ime pisati na odjavnoj špici, a koju prosječan gledatelj uglavnom preskače čitati. A baš ta imena, koja "prelete" ekranom dok je gledatelj već ustao iz fotelje da protegne noge, uz dobro pogođeni casting, ključ su uspjeha. Zaviriti u njihov radni dan, koji traje po 12 sati je mazohistički. Već gledati tempo kojim stvaraju uspješnicu, hektično je iskustvo. Samo prva sezona ima zavidnih 170-ak epizoda.
Iz stvarnog života
Kao i sve dobre priče i ova je, "U dobru i zlu", proizašla iz stvarnog života. Kad je čula priču poznanika o njegovom dvostrukom životu, o dvije obitelj koje paralelno "hendla" s jednakim žarom supruga i oca, Nataša Buljan, autorica projekta, znala je da će priču pretočiti u telenovelu.
- To je bila samo inspiracija, ima sličnosti, ali i različitosti. Pitaju me, i to često, jesam li puno dodavala. Jesam u strukturi, kako bi serija izdržala taj format, ali u sadržaju sam, naprotiv, oduzimala. Jer, ono što ljudi često znaju, a zanemaruju jest da je stvarni život daleko luđi i nezamisliviji od svake fikcije. Fikcija mora imati red, glavu i rep, uzrok i posljedice, zaokruženu priču. Da prepišete doslovno stvarnost, svi bi rekli "ma da, to se ne bi nikad dogodilo" - reći će. Radi kao direktorica razvoja fikcije za United Media Grupu, unutar koje je i Nova TV, ali i piše. Prvih nekoliko epizoda napisala je sama, zatim su se, kako to biva, uključili drugi pisci, a ona je već duboko u novom projektu. To što gledatelj ne zna koliko je truda i muke uloženo da bi svaka epizoda došla na ekrane Nataša smatra "privilegijom njihove pozicije".
- Oni ni ne moraju znati kako to nastaje. Neka gledaju i uživaju. Proces je toliko kompleksan da razbije iluziju - reći će. Svi, kaže, imamo ideje, ali nemamo serije, a njezin je posao - od ideje napraviti seriju.
- Serija može biti fantastična, ali ako nema životnost, neće preživjeti - odgovara na našu pohvalu da, hvala Bogu, u telenoveli "U dobru i zlu" nema prenemaganja u govoru, likovi ne govore savršenim hrvatskim jezikom i akcentom. Kaže nam da, također, likovi moraju biti stvarni.
- Jako je teško u prvoj fazi, kad razvijate seriju, objasniti da nema savršenog junaka, da su svi malo antijunaci, ali to je ljudski. Svi imaju svoje mane. Nekad su se telenovele radile kao bajke, čista junakinja i princ te okolina koja je protiv njih. Ovdje su svi sa svojim manama, ali ih je zato dugoročno puno lakše zavoljeti - kaže. U sve su priče utkani dijelovi života pisaca i to, kako kaže Nataša, "bez iznimke".
- Nemoguće je pisati ako nešto od sebe ne date. Od detalja do velikih stvari. U svakoj seriji imam lik koji kao da mi je rodbina, ostane sa mnom i poslije - kaže. Voli gledati seriju kad se emitira, s publikom. Naslov "U dobru i zlu", koji zvuči dovoljno intrigantno da privuče prvi val publike, a kasnije ih ponese radnja, smislio je jedan od pisaca storylinea, Milijan Ivezić. Nije to bio originalan naslov, u procesu rada nekoliko puta su se mijenjali, "ali ni jedan nam nije kliknuo", a kad je on izrekao ovaj, kaže Nataša za Studio, "odmah smo znali da imamo ime serije".
Veterani žanra
Nakon što je Nataša sama napisala dvije epizode, pridružila joj se Dea Matas, autorica hita "Kumovi", koja je danas glavni pisac serije "U dobru i zlu", a uz Milijana je došao i Tomislav Hrpka. Svi su oni veterani žanra, radili su od "Larinog izbora" pa nadalje. Od pisca se u telenoveli očekuje da smišlja zaplete, važno je ostati u okviru priče.
Kad pisac napiše svoje, dijalogisti razrađuju dijaloge. Tempo je, ta će riječ odgovarati - suludi. Pisci zajedno, u tjedan dana osmišljavaju priču tri do pet epizoda i to doslovno nabacujući se idejama, scenu po scenu, u najmanji detalj. Svatko svoju epizodu, čiji su nacrt, dakle, utvrdili, potom raspisuje. Napišu scenoslijed, šalju ih dijalogistima, koji onda raspisuju svaki svoje epizode, a urednica dijaloga ih uredi. Dok oni rade na dijalozima, pisci sjednu i napišu svatko svoju epizodu, a zatim smišljaju nove priče. Zvuči kao prava tvornica, rad na normu na traci, ali finalni proizvod mora biti zanimljiv, ne samo aktualnim gledateljima, nego i svima koji se u nekom trenutku odluče pogledati epizodu kako bi je nastavili gledati. Kaže da su u ovo vrijeme kad gledatelj ima ogroman izbor što gledati, njihove brojke fascinantne.
- Ljudi okrenu Netflix, HBO, dosta im je laptop, ne moraju ni imati televizor. Pa je imati publiku, a osobito ovako veliku kakvu ju imamo mi, nešto fenomenalno. Dosad smo napisali fascinantan broj epizoda. Baš smo se potrudili i što se tiče zapleta, napetosti i intriga, radnja ne pada, štoviše raste - kaže Dea Matas.
Nakon pisanja, odobrenja, proba čitanja glumaca s redateljima... do prve je klape snimanja potrebno nekoliko mjeseci. Na seriji rade četiri redatelja (Josip Žuvan, Tomislav Rukavina, Darko Drinovac i Robert Orhel), paralelno se snima u studiju i na lokacijama. Dva tjedna čitaju scenarije za pet epizoda, režijski ih razrađuju, dva tjedna snimaju, svatko tjedan dana lokacije, tjedan studija. U ponedjeljak su bili na 45. epizodi u iščitavanju. Redatelj Darko Drinovac odradio je prvih nekoliko epizoda na lokacijama. - U studiju su setovi točno postavljeni i imamo se više mogućnosti zaigrati s glumcima, a na lokaciji ti preuzimaš kompletnu odgovornost. Ovaj scenarij nije bio nimalo jednostavno napraviti, barem prve epizode. Imali smo scene sudara, potjera, presretanja... Zatvarane su ulice, snimate, a iz noćnog kluba vam izađe 300 ljudi koji su glasni. No, ne smiju vas omesti. Pazi se na svaki detalj, što se u konačnici i vidi - kaže. Proces je, kaže, složen. Dosad im je prosjek bio snimiti jednu epizodu u dva dana, što je više vremena no uobičajeno za ovaj format, ali osnovno im je pravilo ne srozavati kvalitetu. - Iza sebe imamo sjajan tim, koji vodi brigu o najmanjim detaljima - kaže. U studiju se snima od 7 do 19 sati, 12 sati se radi i na lokaciji, uz noćna snimanja. - Nije jednostavno zadržati kontinuitet. Primjerice, danas se snima sudar na lokaciji, za tri dana likovi poslije sudara u bolnici, koja je u studiju. Često im znam reći "pazi da mi ostaneš u istoj temperaturi". Jer i njima je teško, paralelno je otvoreno deset epizoda, sudar je iza njega, a mora se vratiti u to raspoloženje. Osobno mi je zanimljiv za režirati bio susret Veljkove bosanske i zagrebačke obitelji. Zbog tempa snimanja, nemamo vremena biti u montaži. Serija je živo biće, a naše su odluke na konačne - kaže redatelj.
O Juričiću
Ekipa se na lokaciji okuplja u sedam sati ujutro pod šatorom u kojemu popiju kavu, razgovaraju, da bi se koju minutu kasnije potpuno preobrazili i posvetili svom liku.
- Lijepo ih je gledati i snimati jer ovoga su puta glumci zaista top - zaključuje.
Redatelj Tomislav Rukavina, kako je došlo do izlaska iz dogovorene rutine, prvu rundu snimanja odradio je u studiju. - U studiju snimamo s tri kamere, na lokaciji s dvije. S tri je kamere brže, s dvije lakše snimati, recimo tako. Također, u studiju je, vjerujem, glumcima izazovnije jer su im scene intimnije, dulje... Uhodana smo ekipa, većina nas je i glumaca već radila taj format i trudimo se što efikasnije iskoristiti vrijeme koje nam je dano, jer za svaku scenu imamo točno određeno vrijeme. Dvije smo ekipe i važno ga je poštivati. Ne odlučujemo o ishodu jer nismo u montaži, nego to radi kreativni producent. Naš je zadatak dati mu što više izbora kadrova i glumačkih rješenja. U jednom bi danu, iako smo dosad to odrađivali u dva, trebali snimati jednu epizodu, ali scene iz 21, 32, 15... epizode. Zato je jako važno biti vrlo koncentriran i upućen, ali O.K., to je stvar zanata koji savladaš u početku, ispričao je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....