Rahela Štefanović, glavna urednica svih televizijskih kanala HRT-a, sa svojim je timom "obojila" jesen i zimu u programu javne televizije. Razgovarali smo o programskim adutima, zaokretu u shemi, istraživanjima koje su proveli među gledateljima pritom pazeći, napominje, da odgovore na sve potrebe publike i da ujedno šire vidike ljudi koji ih prate. Ono što je gledatelje možda najviše iznenadilo jest prva epizoda serije "Sram", za koju vjeruje da će obilježiti generaciju današnjih tinejdžera.
Zakoračili smo duboko u jesen, HRT je krenuo sa svojom novom shemom, ostalo je i nekoliko premijera za predstojeće dane. Jeste li zadovoljni?
Prije svega se nadam da je publika zadovoljna. Sudeći prema brojkama, ali i komentarima na društvenim mrežama, čini mi se da smo i ove jeseni ugodili gledateljima. Za nas, kao javni servis, važno nam je da odgovorimo na potrebe, ali i preferencije publike i da ujedno širimo vidike svima koji nas gledaju. Upravo će se jedan takav sadržaj početi emitirati kroz desetak dana; ‘Sretni gradovi‘ Martine Validžić koja nas ove godine vodi u Ameriku. Sigurna sam da će svi uživati u njezinoj energiji i dobrim pričama. Uskoro krećemo i s novom sezonom ‘Duluma zemlje‘, serijala koji je potpuno oduševio sve one željne inspiracije, a onda tamo u adventsko doba stiže i nova sezona izvrsne serije ‘Dnevnik velikog Perice‘ koja vrvi odličnim kostimima i zaraznom glazbom.
U odnosu na ostale domaće televizijske kuće, ali i brojne svjetske kanale koji su danas gotovo svima dostupni, gdje biste voljeli da se HRT pozicionira?
U današnje vrijeme, u eri medijskog izobilja bitno nam je da i dalje ostanemo svoji, ali na jedan potpuno drugi, suvremeni način. Mi smo ti koji moramo osvijestiti, prigrliti i prihvatiti ono što publika voli, i to bez osuđivanja. Naš je zadatak potom rafinirati te medijske preferencije. To je princip po kojem rade najuspješnije javne televizije Europe, poput BBC-ja, NRK (Norveška) ili YLE-a (Finska). Naši sadržaji moraju biti komunikativni pa i onda kada su ‘važni‘. Postoji jedna izvrsna rečenice iz norveške strategije - zadaća javnog servisa jest da ono što je važno učini popularnim, a ono što je popularno važnim.
Na odgovornoj ste poziciji koja traži predani rad, uz to mijenjate i prilagođavate program i za neke nove generacije. Kako izgleda vaš dan?
Neki su dani iznimno dugački i naporni, ali i dalje nevjerojatno zabavni. Drago mi je da je uz mene ekipa odličnih ljudi, vrhunskih televizijskih urednika. Zajedno učimo, razvijamo se, istražujemo i nadam se, mijenjamo javni servis u korist naših gledatelja, slušatelja i korisnika. Jako usko surađujemo s digitalnim odjelom i naša je želja što više transmedijski prilaziti projektima kako bismo bili na svim mjestima gdje je i publika.
Čime ste se vodili slažući televizijsku jesen?
Kao i uvijek svom dostupnom analitikom, društvenim istraživanjima, ali i intuicijom, naravno. Publika je naše središte i kada svi počnemo tako razmišljati i naši sadržaji će biti puno privlačniji. Davno je prošlo vrijeme gdje je bio važan samo čin, a ne i ishod proizvodnje. Javni servis mora utjecati na svoju publiku, ali utjecati možeš samo na one koje si dosegnuo. Zato je važno da nas se gleda, sluša, čita. Sadržaji koji su unutar sebe isprepleteni i edukativnim, osvještavajućim, ali i zabavnim elementima najbolja su kombinacija.
Razgovarate li s autorima projekata i na koji način?
Ovo je posao u kojem svi moramo mnogo razgovarati, analizirati vlastite i gledati tuđe formate. Takav je moj način rada i mislim da ne griješim u tome. Volim kreativne sastanke gdje svi kažemo svoje mišljenje, a onda zajedno bistrimo rješenja. Voljela bih imati više vremena za takav način rada, ali dan me prečesto ‘proguta‘.
Puno očekujete od jednog potpuno novog formata. Riječ je o hrvatskoj inačici serije "Sram", koja se prvenstveno obraća tinejdžerima. O čemu je riječ?
HRT je imao ambiciju napraviti nešto veliko, nešto što ima potencijal obilježiti generaciju današnjih tinejdžera. U projekt ovakve vrste htjeli smo ući kako treba, sa svim mogućim informacijama o ovoj ciljanoj skupini. Istraživanja publike pokazala su kako tinejdžeri imaju nedostatak formalnog obrazovanja iz područja spolnog odgoja, uočena su i povećana depresivnost i anksioznost, te kreiranje slike o sebi na temelju utjecaja društvenih mreža i TV serija. Sva ova saznanja značila su da sadržaj koji ćemo raditi za njih mora biti javna intervencija u živote ciljane publike te da će između ostalog biti i dokaz odgovornosti javnog servisa prema vlastitoj publici.
‘SRAM‘ je hrvatska adaptacija igrane serije za mlade ‘SKAM‘, koja je u norveškom originalu, ali i brojnim adaptacijama u Europi i SAD-u postigla izniman uspjeh i privukla generacije mladih gledatelja. Rađena je prema modelu NABC, modelu za poticanje inovativnosti koji su osmislili na Stanford Research Institut. Nadamo se da će kao i u drugim zemljama serija postati hit, za što će sigurno biti zaslužni autentična priča, zasnovana na istraživanju mladih, koja iskreno progovara o problemima adolescenata, ali i tzv. transmedijsko pripovijedanje jer se radnja istovremeno odvija na nelinearnim i linearnim platformama distribucije.
Zanimljivo je da ćete gledatelje iznenaditi i odabirom glazbe koja je rađena upravo za "Sram". Odlučili ste se za jedan potpuno novi pravac koji je, možemo reći, "sklizak teren" za Hrvatsku televiziju?
Ja bih rekla da je potez hrabar i potreban. Glazba je jedan od glavnih aktera ove priče i zato je bilo bitno da soundtrack serije bude autentičan, jednako kao i sve drugo. Malo smo rafinirali preferencije ove skupine, ali i dalje smo ostali autentični. Naslovnu pjesmu za seriju napravili su Hiljson i Miach i mislim da upravo oni odlično komuniciraju s današnjom generacijom. Neki će se možda i iznenaditi glazbom, ali vrijeme je za hrabre poteze!
Mi smo nacija koja ne može bez sporta. Koji su vam za ovu sezonu najveći aduti?
I dalje su tu Liga prvaka srijedom, HNL nedjeljom, skijanje vikendima, uzbudljivi skijaški skokovi oko Božića i Nove godine.
Zahvaljujući HRT-u, show "The Voice Kids" prvi je put stigao u Hrvatsku. Pripreme su u punom jeku, klinci su u prvom planu, žiri spreman za nove izazove, produkcija je raskošna. Što sve očekuje publiku ispred malih ekrana i kako teku probe?
Upravo smo neki dan završili snimanje audicija i mogu reći da su svi oduševljeni. Toliko suza radosnica, zagrljaja i smijeha na istome mjestu nismo odavno vidjeli u nekom televizijskom formatu. Djeca su hrabra, pristojna, suradljiva i predivno pjevaju. Cijela produkcijsko-urednička ekipa potpuno je predana projektu. Djeca su donijela svima potrebnu pozitivnu energiju, a mentori su izvrsni i brižni.
Emitiranje kreće 21. prosinca na HTV1 u 20.15. Vjerujem da će gledatelji dobiti dozu pozitivne energije subotama navečer na Prvom.
Puno pažnje planirate dati vanjskoj (neovisnoj) produkciji. Što očekujete od nje u skorijoj budućnosti?
Očekujem da se razvija kao što je to slučaj u drugim europskim zemljama. Javni servisi imaju odgovornost i moraju dati doprinos razvoju kreativne neovisne produkcije, ali kreativci na tržištu isto tako moraju znati da se televizija, odnosno mediji mijenjaju. Gledatelji traže uzbudljivost, inovativnost, transmedijsko pripovijedanje. Gledatelji, sada naučeni na Netflix, HBO, YouTube ili Prime, sada znaju što je dobra televizija. Zato se svi zajedno moramo stalno razvijati i osluškivati prvenstveno publiku.
Jeste li se spremni odreći sadržaja koji nije zadovoljio kriterije i ukus publike pa programu predstavlja svojevrsni uteg?
Nismo se kao društvo spremni odricati stvari koje ‘ne rade‘. Teško izgovaramo kada nešto ne valja. Svima nam nedostaje konstruktivnosti i snage za oštre rezove. Naravno da ukidamo emisije za koje procjenjujemo da nisu dosegle publiku, a ni ostvarili utjecaj na nju. Nije jednostavno nekome tko 20 godina radi neku emisiju reći - nije dobro, vrijeme je za promjene. Vjerujem da će doći vrijeme kada evaluacije i analize neće biti takav bauk.
Otkako ste glavna urednica televizijskih kanala, koliko ste toga uspjeli napraviti? Koji su prioriteti iz vaše perspektive?
Mislim da sam prvenstveno uspjela kod nekih kolega promijeniti mindset. Kao što su ga meni mijenjali, sada ja nastavljam. Teško je prihvatiti koncept publike u središtu u svoj njegovoj punini. To ne znači komercijalizaciju javnog servisa, već odgovornost prema onome tko plaća pristojbu. I baka sa sela ili profesor iz grada, oboje imaju pravo na sadržaj koji će ih utješiti, zabaviti ili educirati. Drago mi je da moj krug razumije ove postavke. Sretna sam jer smo uspjeli napraviti dobru seriju za tinejdžere, jer smo iznjedrili neke nove dokumentarne serijale koji su osvojili i publiku i kritiku, drago mi je što je među neovisnim producentima sve više onih koji žele prihvatiti novi kod. Malim koracima naprijed.
Nakon intenzivnog ritma na televiziji, što vas opušta? Kako provodite privatno vrijeme?
Spavam, slušam glazbu, gledam serije i, naravno, uživam sa svojom obitelji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....