Europska komisija izglasana je s tankom većinom. Kako komentirate savez vaše grupe Socijalista i demokrata s EPP-om i liberalima. Je li to savez koji može opstati?
Moja podrška Europskoj komisiji je jasno uvjetovana upravo onime na što su se tri velike stranke - Socijalisti i demokrati, Europska pučka stranka i Renew Europe, obvezale u političkom sporazumu - očuvanjem našeg društvenog modela, podizanjem standarda građana te neumornom borbom za vladavinu prava i demokraciju.
Vjerujem kako, ako želimo graditi bolju Europu, moramo biti dio institucionalnog vodstva i osigurati da se čuje glas Socijalista i demokrata i građana koji su nam dali povjerenje. U mandatu ću dati sve od sebe da se ne dozvoli nijedan korak unazad kada je riječ o stečenim ljudskim pravima, socijalnim politikama i vrijednostima poput ravnopravnosti i solidarnosti, a tako će vjerujem raditi i moje kolege. Samo tako ova Komisija može opstati.
Jedini ste predstavnik Hrvatske u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta. Zajednička poljoprivredna politika čini 31% ovogodišnjeg proračuna EU. Kako i gdje najbolje usmjeriti sredstva za poljoprivredu? Kako mlade privući na bavljenje njome?
Naša grupacija Socijalista i demokrata izborila je povećanje sredstava za poljoprivredu, s naglaskom na mlade poljoprivrednike, od 30 milijuna EUR te još 40 milijuna za promicanje održivih i visokokvalitetnih proizvoda. To je prilika i za naše mlade poljoprivrednike.
Europska komisija povećala je gornju granicu minimalnih potpora s 25 na 50 tisuća EUR, što će pomoći u suočavanju s inflacijom i visokim troškovima. Uvodi se i središnji registar za minimalne potpore na nacionalnoj razini, čime se administracija prebacuje s poljoprivrednika na državu, što je važan korak ka smanjenju birokracije.
Radimo i na uspostavi europskog interventnog fonda za pomoć lokalnim zajednicama pogođenim prirodnim katastrofama. Kroz ovaj fond državama članicama, lokalnim zajednicama i poljoprivrednicima omogućit će se brži oporavak nakon nepogoda. Ključno je podržati poljoprivrednike i sve stanovnike ruralnih područja koji zbog uništenih polja i infrastrukture trpe ozbiljne posljedice. Sve to olakšat će bavljenje poljoprivredom, ali sprječavanje iseljavanja mladih iz tih područja šire je pitanje. Odlaze zbog razočaranja i nejednakih prilika. A to je tema za Markov trg.
Potpredsjednik ste Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost iz redova Socijalista i demokrata. Kako komentirate novi indeks ravnopravnosti koji je objavio Europski institut za rodnu ravnopravnost, na kojem je Hrvatska pala za četiri mjesta, i sada se nalazi na neslavnom 24. mjestu od 27 zemalja?
Hrvatska je među najgorim europskim državama kada govorimo o rodnoj ravnopravnosti i položaju žena. Na 24. smo mjestu od 27. država EU. Niže od nas su rangirane samo Grčka, Mađarska i Rumunjska. Očito je da Vlada RH ne čini dovoljno kako bi se poboljšao položaj žena, a Europski institut za rodnu ravnopravnost nas upozorava na činjenicu da je naš rezultat kontinuirano ispodprosječan. To ukazuje na sistemske probleme u nizu područja; od tržišta rada do sudjelovanja žena u političkim procesima i donošenju odluka, primjerice premali je broja žena na čelu ministarstva i u Hrvatskom saboru.
Kada govorimo o ravnopravnosti i nasilju nad ženama, Hrvatskoj predstoje implementacije dviju važnih direktiva, one o suzbijanju nasilja nad ženama i one o transparentnosti plaća kako bi se smanjio takozvani rodni jaz u plaćama. Jeste li zadovoljni sa sadržajem direktiva i hoće li one donijeti željenu promjenu?
Relativno sam zadovoljan, jer direktiva ima nedostatke, poput izostavljanja silovanja kao kaznenog djela na razini EU. Komisija je predložila da seksualni čin bez pristanka bude kažnjiv, no ta je odredba uklonjena, što smatram ozbiljnim propustom koji moramo ispraviti. Ne smijemo relativizirati seksualno nasilje niti odustati od principa "samo DA znači DA". Također, društvo mora snažnije osuđivati nasilnike, bez opravdanja poput „tako vam je to u braku“. Nažalost, i institucije prečesto zakazuju, dodatno traumatizirajući žrtve. O tome svakodnevno čujemo strašna iskustava žena što potvrđuje da je sustavna promjena nužna. Naša uloga u Europskom parlamentu nije samo donošenje boljih zakona, već i inzistiranje na ovoj temi u javnosti kako bi se stvorilo društvo koje ne tolerira nasilje.
Što se tiče direktive o transparentnosti plaća, 15. studenog je Dan jednakih plaća. Na taj dan žene počinju raditi besplatno do kraja godine, u odnosu na muškarce zbog razlike u plaćama za istovrijedna radna mjesta. Za svaki euro koji muškarac zaradi, žena zaradi 0.87. To je europska statistika. Hrvatska će morati prihvatiti Direktivu Europske unije i osigurati izjednačavanje plaća muškarca i žena do sredine 2026. godine, no zašto čekati toliko i pustiti da žene još nekoliko mjeseci rade besplatno u usporedbi sa svojim muškim kolegama?
Živimo u vremenu velikih izazova. Ukrajina, Bliski istok, pa onda nestabilnost i unutar samih država Europske unije. A tu su i inflacija, pitanje konkurentnosti EU u odnosu na SAD i Kinu, dolazak Trumpa na vlast. Kako se izboriti sa svim tim? Što Europa, po vašem mišljenju, mora učiniti?
Demokracija i europske vrijednosti koje dugo gradimo su u opasnosti globalno i to je činjenica. Također, nije tajna da i mi kao Europska unija imamo svoje probleme i naša odgovornost je da radimo na jačanju europske zajednice iznutra kako bismo se potom bolje mogli nositi s globalnim zbivanjima.
Prvi korak u tome su reforme koje se tiču Ugovora EU-a, pri čemu ćemo inzistirati na
uvođenju obveze socijalnog napretka u njegov tekst, kako bi se osiguralo poštivanje socijalnih prava i ostvarivanje obećanja o socijalnom napretku. Također, potrebna nam je zajednička nadležnost u ključnim područjima poput borbe protiv klimatskih promjena, ulaganja i javnog zdravlja.
Europska unija mora inzistirati na poretku koji se temelji na vladavini prava, demokratskim procesima i miru. To su naše temeljne vrijednosti i tako mora ostati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....