Martinje je dobar povod za putovanje u Požeško-slavonsku županiju. A kad dođete tamo, šteta bi bila ne posjetiti Ergelu Lipik, Spahijski podrum u Pakracu, Muzej bećarca u Pleternici ili barokno središte Požege
Ljubitelji vrhunske graševine znaju gdje otputovati u studenom, u vrijeme Martinja kad se krsti mošt, otvaraju vinski podrumi, a tamburica ima više posla nego inače. Njihovo omiljeno odredište je Požeško-slavonska županija.
Prošlog vikenda slavilo se u Kutjevu i to dva puna dana uz sedam otvorenih podruma, među kojima je i najstariji u ovom dijelu Europe – onaj Kutjevački podignut daleke 1232., danas jedna od najvećih turističkih atrakcija Zlatne Slavonije.
Već sljedećeg vikenda, 14. studenoga, slavi se u baroknom središtu Požege. Tamo ćete primijetiti Kužni pil, spomenik podignut 1749. u znak sjećanja na 798 stanovnika umrlih tijekom epidemije kuge. Priča kaže da je za njegovu izradu talijanski kipar Gabriel Granci dobio čak dvije tisuće jaja koja je iskoristio kao vezivno sredstvo u gradnji. I danas je spomenik jedan od simbola grada i početno mjesto obilaska prekrasnog požeškog središta.
A kad ste već u Zlatnoj Slavoniji…
Bila bi prava šteta da putovanje traje samo jedan vikend. Požeško-slavonska županija ima adute zbog kojih vrijedi produžiti boravak.
Dolazite li, primjerice, iz pravca Zagreba, najprije svratite do Lipika i posjetite Ergelu Lipik na novoj lokaciji uz jezero Raminac. Ovim prekrasnim gradićem možete se provozati u kočiji koja prolazi i gradskim perivojem.
U njemu su poznate Toplice Lipik s iznimno dugom lječilišnom tradicijom temeljenoj na termomineralnoj vodi. Najljepša priča o njoj ispričana je u Vili dobre vode, interpretacijskom centru termalne baštine Lipika, koji vas vraća u vrijeme kada je ovaj gradić bio omiljeno odredište europskog plemstva.
Grad u kojem se kovao srednjovjekovni novac
Pakrac ima priču kakvu ne može ispričati baš svaki slavonski grad. Upravo se ovdje sredinom 13. stoljeća kovao slavonski banovac, jedna od važnih srednjovjekovnih moneta. O njegovoj povijesti, ali i prošlosti vlastelinstva Janković, govori postav Muzeja grada Pakraca, smješten u obnovljenom Spahijskom podrumu, kombinaciji knjižnice i muzeja.
Kad bećarac izmami osmijeh
Na putovanju Zlatnom Slavonijom svakako zastanite u Pleternici i posjetite Muzej bećarca. Ovaj duhoviti slavonski napjev, poznat po britkim stihovima, 2011. uvršten je na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine. Postav interpretacijskog centra zabavan je poput njegovih stihova. Zapjevati i snimiti vlastiti bećarac, odgovoriti na kvizove, vrtjeti se na ringišpilu, slušati pripetavanje bećara i repera Kandžije možete samo u Pleternici.
U Zlatnoj Slavoniji uvijek ima još jedna priča, ali i još jedan dobar razlog za zdravicu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....