Škraping dolazi od riječi škrapa ili vrtača i naziv je za adrenalinski sport koji uključuje trčanje i/ili brzo hodanje po oštrim i britkim obalnim stijenama. Kao takav, zahtijeva veliku spretnost i oprez te je veliki izazov čak i za iskusne trekkere. Prvi puta je škraping utrka održana 2006. godine na inicijativu atletskog stručnjaka Josipa Tomića iz Biograda, a otada se u pravilu održava jednom godišnje čime je utrka postala prepoznatljiva i visokoposjećena turističko-sportska manifestacija koja malo mjesto Tkon na otoku Pašmanu svrstava uz bok najvažnijih sportskih destinacija diljem Hrvatske i regije.
Ove je godine Škraping posjetilo više od 1000 sudionika, koji su se imali priliku natjecati u ukupno četiri kategorije, od Ultre za profesionalce, do Obiteljske šetnje duge 6km prilagođene i onim najmlađim posjetiteljima. No, svjesna činjenice da Tkon ima za ponuditi puno više od same utrke, direktorica TZO Tkona, Jelena Ugrinić, ove je godine odlučila Škraping spojiti sa vrhunskom enogastronomijom. Otok Pašman i Tkon - njegovo administrativno središte – mjesta su bogate, ali na žalost nedovoljno poznate povijesti i kulture. Duga povijest ribarstva i poljoprivrede koji su primarno definirali život otoka sve do sredine prošloga stoljeća, ostavila je traga u svakodnevnim običajima njegovih stanovnika, što je naročito vidljivo u tradicionalnim jelima koja se i dan danas spremaju u kunjskim (kako lokalno nazivaju mjesto Tkon) domovima i konobama.
Kunjska gastronomija, bazirana na ribi, morskim plodovima i povrću uzgojenom na škrtoj otočkoj zemlji vrijedna je istraživanja i – uživanja. A kada se dogodi da se ovih namirnica prihvati genijalni chef Ivica iz najpoznatije i najdugovječnije tkonske konobe Trta Mrta, cijela priča se podiže na nivo dostojan najvećih hrvatskih gastro-destinacija, zbog koje vrijedi potegnuti do Tkona, čak i ako niste samo „u prolazu“.
Tako su se na ručku u Trta Mrti, radno nazvanim „Škrap&Wine“, kojeg su zajedničkim snagama osmislile i realizirale Jelena Ugrinić iz TZO Tkona i Irena Lučić iz tvrtke diWine specijalizirane za organizaciju i promociju enogastronomskih događanja, okupili brojni predstavnici medija, ali i VIP uzvanici poput Šime Vickovića, zamjenika župana Zadarske županije, Šime Mršića, bivšeg državnog tajnika Ministarstva poljoprivrede i aktualnog ravnatelja PP Vransko jezero, Ante Sjauša, pročelnika Zadarske županije za turizam i gospodarstvo, Filipa Đinđića, predstavnika zadarskog konzervatorijskog odjela pri Ministarstvu kulture, saborskog zastupnika Vladimira Bileka, Brune Bonifačića, direktora Hrvatske turističke zajednice u Ljubljani te Anđela Palaškova, načelnika općine Tkon.
Ručak je započeo u pet slijedova kojim su sljubljena tradicionalna otočka jela i izvrsna vina zadarskih vinara, pod znalačkom palicom vinskog stručnjaka i najpoznatijeg vinskog blogera Nenada Trifunovića Vinopije.
Prvi slijed – mišani morski pijat, na kojem su se našli slani inćuni i srdele, pašteta od tune i bakalara, salata od hobotnice, ali i domaći pršut i sir – izvrsno je pratio svježi i sjajno izbalansirani Vinketa Debit iz 2021 koji je još jednom pokazao kako je debit autohtona sorta velikog potencijala, koja se sve brže rješava „stigme“ nepitkog i lošeg vina kojeg pamtimo iz razdoblja industrijske proizvodnje te uspješno pronalazi svoje kupce.
Manaštrun od sipe, drugi slijed, jelo je „na žlicu“ tipično za otok Pašman gdje se, za razliku od ostalih otoka, umjesto sa rižom radi sa tjesteninom, a u sezoni mu se dodaje i mladi bob. Savršeno je pristajao uz Fiolić maraštinu 2021, još jednu autohtonu hrvatsku sortu koja upravo na zadarskom području daje izvrsne rezultate. Ovu konkretnu etiketu, svi smo se složili, vinar Dario Fiolić doveo je gotovo do savršenstva.
Cuveé Butić, kupaža plavine – druge najznačajnije dalmatinske crne sorte, koja je također autohtona - i merlota, poslužena je u magnum bocama od 1,5l. Proizvedena od grožđa iz vinograda starijih od 65 godina na tradicionalan način, ova je kupaža zadržala rustikalan ton i snažnu mineralnost. Robusno i karakterno vino koje, na žalost, nije baš često moguće kupiti i kušati obzirom da se većina proizvodnje proda na kućnom pragu, po mnogima je bilo najveće (ugodno) iznenađenje ovog ručka. Naročito u genijalnom spoju sa brudetom od ugora i grdobine, posluženog uz palentu.
Znalački spravljena tuna na žaru, uz malo blitve i krumpira, onako „baš kako treba“, sljubljena je sa velebnom kupažom Gladijator Kraljevskih vinograda. Riječ je o blendu autohtonog plavca malog i internacionalnih sorti cabernet sauvignona i merlota koji je savršeno „legao“ uz zadnje jelo i kojeg se tražila čaša (čitaj: butelja) više.
I, kada smo već pomislili da je slijedovima kraj, iz kuhinje su pristigle domaće fritule i torta od sira spravljena na tradicionalan način, pred kojom se pomodni cheesecakeovi uglavnom mogu sakriti.
Sve u svemu, jasno je da pašmanska otočka gastronomija ima svog konja za utrku, u što smo se dodatno uvjerili i na sajmu otočkih proizvoda na kojem se nudilo pregršt kvalitetnih maslinovih ulja, domaćih salama, kobasica i pršuta, vrhunskih sireva, ali i delikatesnih proizvoda poput prženih badema sa solju i čilijem, motara, mariniranih šparoga i slično.
Recepti i jela Tkona svakako su autentični, zanimljivi i vrijedni svake pažnje, kao i daljnjeg usavršavanja. No, recept za uspjeh eno-gastro destinacija u Hrvatskoj je već dobro poznat, kao što je vidljivo na primjerima razvijenih destinacija poput Istre i Međimurja: bliska suradnja i koordinacija između turističkih zajednica i malih lokalnih proizvođača, čime se stvara jedinstvena turistička ponuda i destinacijski brend. U TZO Tkona to su prepoznali i prešli s riječi na djela – u planu su i druge manifestacije koje spajaju već postojeća otočka događanja sa enogastronomijom, povećanje ponude u pred- i post-sezoni kao i brojne nove aktivnosti koje ističu autentičnost i bogatstvo ovog divnog otočkog mjesta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....