Renesansa ulaganja u primorske i otočne luke vidljiva i na terenu

Crikvenica dobila novu luku i najmoderniju infrastrukturu za nautičare

Sigurni uz EU fodnove

Projekt dogradnje luke luka Crikvenica je dovršen i spreman za otvaranje. Kako bi svečano obilježili otvaranje dograđene luke, danas će se u 12 sati u Crikvenici održati svečano otvorenje luke te konferencija za medije na kojoj će uz domaćine i lokalne dužnosnike sudjelovati i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Dogradnja luke Crikvenica je jedan od prvih ugovorenih projekta koji je ostvario bespovratnu potporu iz EU fondova kroz investicijski ciklus poznat pod nazivom Renesansa na hrvatskoj obali. Projekt je započeo sredinom 2018. godine, a radovi su kompletno završeni što znači da će novo pristanište za brodove na županijskoj brodskoj liniji Crikvenica-Šilo (otok Krk) biti u potpunosti spremno za sljedeću turističku sezonu.

image

ŽLU Crikvenica

Radovi na ovom projektu su podrazumijevali unaprjeđenje sigurnosne zaštite luke, izgradnju sekundarnog lukobrana sa svrhom zaštite luke od valova koji nastaju uslijed vjetra, dogradnju „Male palade“ u tlocrtnom, pravilnom „T“ obliku zbog zaštite od valova u novoplaniranom akvatoriju luke i povećanje dubine gaza u luci na -3,0 m. Dovršeni objekti popločani su kamenom te opremljeni prihvatnim napravama za vezivanje brodica, priključnim ormarićima za struju i vodu te protupožarnim hidrantskim vodom. Na čelo sekundarnog lukobrana postavljen je svjetionik. Navedeni zahvati bili su nužni za bolje povezivanje s otokom Krkom, odnosno za nesmetano odvijanje županijske brodske linije Crikvenica – Šilo (otok Krk). Zato će sada svi oni koji putuju s Krka, osim jednostavnijih dnevnih migracija, imati i pristupačnije medicinske i ostale usluge, a stvorit će se i preduvjeti za zapošljavanje na kopnu. Projekt je gotovo u cijelosti financiran sredstvima Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. te sredstvima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za razvoj luka otvorenih za javni promet. Vrijednost projekta iznosi gotovo 33 milijuna kuna, a kroz EU fondove je osiguran najveći dio ulaganja, odnosno 27,9 milijuna kuna, dok je iz državnog proračuna osigurano još 5 milijuna kuna.

image

ŽLU Crikvenica

Bitno je naglasiti kako se ovakvi projekti danas realiziraju diljem Jadrana, a osim ovog projekta na području Primorsko-goranske županije ugovoreni projekti poput rekonstrukcije i dogradnje zapadnog dijela luke Cres, sanacije i produženja postojećeg pristana luke Unije, dogradnje luke Baška, kao i luke Mrtvaška na otoku Lošinju. Svi ovi projekti financiraju se u 100-postotnom iznosu gdje 85 posto sredstava daje Europska unija, a ostatak iz proračuna Ministarstva.

Svjedoci smo kako investicije u povezivanje i kvalitetnu infrastrukturu mogu osigurati razvoj primorja i naših otoka, a ulaganjima dolazi i nova nada u bolju budućnost života u malim primorskim mjestima što se posebno odnosi na otoke jer bolje povezivanje znači i obnovu života. Osim boljeg povezivanja, investicije utječu na velik i često istican problem na otocima - demografsku obnovu, čiji su temelj zapošljavanje i ravnopravni životni uvjeti. Ove uvjete također mogu ostvariti samo investicije, čak i u slabo naseljenim otocima. Sve to će u konačnici rezultirati s povećanjem dostupnosti zapošljavanja, obrazovanja i drugih usluga otočnim zajednicama te poboljšanje integriranosti hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu.

image

ŽLU Crikvenica

„Ulaganja u luke, posebno posljednjih nekoliko godina su doživjela značajan zamah. Tome investicijskom zamahu su svakako pridonijela dostupna sredstva iz EU fondova koja učinkovito koristimo, ali i državna sredstva koja iz godine u godinu povećamo. Osim toga, ovaj projekt na poseban način utječe i na saniranje posljedica utjecaja pandemije na čitav sektor, ali na i cjelokupno gospodarstvo jer danas gotovo da nema luke ili lučice gdje se ne mogu vidjeti intenzivni građevinski radovi. Riječ je o cijelom nizu projekata duž cijele Jadranske obale, u svih sedam primorskih županija. Ova ulaganja posebno su značajna kada uzmemo u obzir dodijeljena državna, ali i europska sredstva. Stoga s pravom možemo govoriti o „Renesansi na hrvatskoj obali“ budući da se u posljednjih 25 godina nije ulagalo u lučku infrastrukturu koliko se ulaže danas, a s ulaganjima nastavljamo i dalje budući da smo za ovakve projekte kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti te novi operativni program osigurali dodatnih milijardu kuna“, izjavio je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture RH.

image

Europska unija Zajedno do fondova EU

image

EU fondovi

image

EU fondovi

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 12:24