Iako se čini da smo izbjegli energetsku katastrofu, gdje se mogu očekivati novi udari?

U tjednu prije tradicionalne godišnje konferencije Jutarnjeg lista energetska situacija u Europi izgleda neobično povoljno u odnosu na moguću ekonomsku, socijalnu i humanitarnu kataklizmu kakva se najavljivala nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Europa je zahvaljujući toploj zimi već prevalila polovicu uobičajene sezone grijanja, a skladišta plina i dalje su na zavidnoj razini popunjenosti.

Čak i u slučaju značajnog prosječnog pada temperature do kraja ove zime Europa će imati dovoljno uskladištenog plina da dočeka proljeće bez značajnijih disrupcija u opskrbi, pa čak i u slučaju da Rusija posegne za dodatnim smanjenjem isporuka. Veletrgovci plinom su se smirili, panika više ne dominira tržištem.

U tjednu prije konferencije "Energetika 2023. - sigurnost opskrbe i cijene energenata" cijene plina pale su na najnižu razinu u 17 mjeseci te su iznosile 55 eura/MWh. U kolovozu, podsjetimo, cijena se kretala oko 350 eura/MWh, što znači da smo svjedočili 80-postotnom padu cijene.

Štoviše, energetska drama kao da je splasnula i u drugim segmentima: njemačka cijena električne energije po forward ugovorima godinu unaprijed sada je, primjerice, na razini od oko 150 eura, a prije šest mjeseci prelazila je 1000 eura. Mnogi su primijetili i da se zahvaljujućima odnosima ponude i potražnje relaksirala čak i cijena nafte.

Ukratko, iako je očigledno da je u sezoni grijanja 2022./2023. izbjegnuta energetska katastrofa, to ne znači da su europsko i malo hrvatsko gospodarstvo u sigurnoj luci gdje mirno mogu čekati nove energetske udare.

Nakon odustajanja Kine od stroge zero-covid politike, došlo je do novog zamaha kineske proizvodnje, pa je i eksplodirala potražnja za naftom, s globalnim reprekusijama. Tako je pomalo neprimijećeno prošla vijest da je prema informacijama Međunarodne agencije za energiju postavljen globalni rekord potražnje za naftom na dnevnoj razini koja je dosegla 101,7 milijuna barela dnevno. Što ako cijena barela nafte opet naraste iznad 100 dolara za barel?

Stoga naša konferencija ima posebnu težinu. Na njoj će vodeći eksperti iz hrvatskog energetskog biznisa i državne uprave kroz izlaganja i raspravu potražiti odgovore o novim izazovima koji nas očekuju ove i sljedeće godine.

Primjerice, tko će i kako opskrbiti europsko tržište dizelom - gorivom koje je pokretač ekonomije, a već je sada jasno da će u prvoj polovici 2023. postati deficitaran resurs? Što kada se sankcije počnu ciljano primjenjivati na dizelsko gorivo? U kojoj će mjeri iznova rasti cijene na energetskom tržištu u slučaju duljih drastičnih zahlađenja? Moramo li i na srednji i na dulji rok računati na osjetno više cijene energenata zbog duljih linija opskrbe? Što je to specifično na hrvatskom energetskom tržištu što može proizvesti posebne rizike? Jesu li pomogle mjere državne intervencije kojima je Vlada RH gasila požar cijena u domaćoj energetici?

To su samo neka od pitanja koja ćemo postaviti na prvom panelu konferencije "Energetika 2023. - sigurnost opskrbe i cijene energenata", koja će se održati 25. siječnja, a odgovore će ponuditi Sabina Škrtić, članica Uprave ENNA grupe, Péter Ratatics, predsjednik Uprave INA d.d., Hrvoje Krhen, predsjednik Uprave LNG Hrvatska, te Andreas Rörig, predsjednik Uprave E.ON Hrvatska, dok će uvodnu prezentaciju kao pripremu za raspravu imati Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a.

Na samom početku konferencije očekuje se da će goste u uvodnom govoru pozdraviti premijer Andrej Plenković, a potom će sudionici konferencije imati priliku čuti govor Kadri Simons, povjerenice EK za energetiku, kao i uvodnu prezentaciju "Energetska kriza i trendovi u Europi" Mislava Slade-Šilovića, voditelja usluga poslovnog savjetovanja za sektor energetike u JIE za PwC Hrvatska.

Na drugome panelu "Sigurnost opskrbe i dekarbonizacija" bit će više riječi o rješenjima. Ključno je pitanje drugog panela mogu li investicije u obnovljive izvore energije i nove tehnologije ponuditi sigurnost opskrbe i u kojoj mjeri, uzimajući u obzir nimalo zanemarivu ovisnost o fosilnim gorivima (potrošnja plina u RH je rasla posljednjih godina), koje su to investicije u Hrvatskoj, koji je njihov potencijal, koji su vremenski okviri realizacije i kada možemo očekivati neke vidljive promjene.

Ideja jest jednostavna, ali istodobno provesti dekarbonizaciju, spriječiti tako razvoj klimatskih promjena te osigurati adekvatne isporuke energije kompanijama i kućanstvima vrlo je složena misija u kojoj si ne možemo priuštiti regulatorna lutanja i krupne greške. Ne smijemo zaboraviti da je trenutačni energetski spokoj vrlo vjerojatno privremen. Cijene jesu pale, ali isto tako ostaje činjenica da jedna velika Njemačka od 30 do 35 posto električne energije dobiva sagorijevanjem ugljena, ali i dalje ostaje kod plana gašenja nuklearnih elektrana. Kako se u toj kompleksnoj, široj europskoj priči može pozicionirati mala i otvorena ekonomija Hrvatske? Idu li riječi "ekologija" i "sigurnost" ruku pod ruku, ili moramo računati na neke kompromise? Jesu li možda dijelovi zelene agende previše ambiciozni, stoga nerealni, pa i opasni? Kako osigurati procvat investiranja u zelenu energiju na razini RH? Ta i slična pitanja postavit ćemo sudionicima drugog panela. To su Marijan Krpan, v.d. predsjednika Uprave AZU (Agencija za ugljikovodike), Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta "Hrvoje Požar", Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara, Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, i Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a.