Anay Sujith, 12-godišnji indijski dječak osjetio je oštru bol u nozi dok je spavao u svojoj kolibi u selu u Kerali. Počeo je vikati i probudio roditelje koji su ubrzo shvatili o čemu je riječ. Dječaka je ugrizla otrovna zmija. Roditelji su odmah potražili pomoć - ne telefonskim pozivom, već putem aplikacije Sarpa.

Tim spasitelja divljih životinja stigao je do dječakove kuće, za samo nekoliko minuta, a on je primljen u bolnicu 20 minuta kasnije. Četiri ga je puta ugrizala otrovna Russellova ljutica, jedna od najopasnijih zmija u Indiji, no dječak je spašen.

Sarpa, samo je jedna od indijskih aplikacija koji povezuje medicinsko osoblje sa žrtvama zmijskih ugriza, i daje u stvarnom vremenu izvješća o tome koliko je spasilaca na terenu, broju spašenih zmija, vrsti otrova...Već je 35 tisuća ljudi skinulo tu aplikaciju.

Tu su još i SnakeHub, Snake Lens, Snakepedia i Serpent.

“Ove aplikacije reagiraju brzo i učinkovito baš poput Ubera. Tehnologija je zamišljena da kontakt između ljudi i zmija svede na minimum. Tako se štite životi ljudi, kao i zmije. Primjerice, samo kroz Sarpu u prvih šest mjeseci ove godine spasili smo gotovo 2.000 zmija, uključujući 800 kobri“, objasnio je Jose Louies, čelni čovjek Wildlife Trust of India, neprofitne organizacije koja se bori protiv krivolovaca.

Procjenjuje se da je od zmijskih ugriza u Indiji između 2000. i 2019. umrlo 1,2 milijuna ljudi što je više od 58.000 godišnje. Svake godine između 81.000 i 138.000 ljudi širom svijeta umre od zmijskih ugriza, a otprilike tri puta toliko ostane s trajnim invaliditetom. Na svijetu postoji oko 3.600 poznatih vrsta zmija, od kojih se više od 300 nalazi u Indiji. Od njih 300, samo su 62 otrovne ili poluotrovne, a „velika četvorka“- indijska kobra, obični krait, Russellova ljutica i pješčana efa - uzrokuje 95% svih slučajeva ugriza zmija u toj zemlji. Isto tako, u Indiji se i ubije daleko najviše zmija na svijetu.

“Zmijske aplikacije također olakšavaju suradnju javnosti i čuvara prirode, koji štite zmije, ali su i obučeni da spašavaju one nastradale od zmijskih ugriza. Aplikacija je tu i da obrazuje stanovništvo o zmijama. Indijski farmeri gotovo uvijek rade bosi i bez ikakve zaštite, a prvi instinkt kada vide zmiju im je da ih napadnu. Zmije tada postaju agresivne te tako najčešće dolazi od fatalnih posljedica. Zato bi aplikacija trebala odigrati i ulogu edukatora“, zaključuje Jose Louies.

U Europi relativno mali broj ljudi strada od ugriza zmija. No, očuvanje ekosustava, njenih životinjskih i biljnih vrsta, jedan je od prioriteta Europskog parlamenta.

Zastupnici Europskog parlamenta zato su snažno su podržali cilj zaštite najmanje 30 posto morskih i kopnenih područja (šume, močvare, travnjaci, obalni ekosustavi), te cilj da 10 posto oceana i kopna EU-a, uključujući sve ekosustave bogate ugljikom, ostane u osnovi netaknuto.

Žele da ciljevi budu obvezujući i provedeni u državama EU-a na nacionalnoj razini, u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima.

Zabrinuti zbog pada broja oprašivača, zastupnici su zatražili hitnu reviziju Inicijative EU-a za oprašivače.