POKRET OTOKA

Kao što su struja i voda nezaobilazni segment našeg života, tako je i zelena energija dio svega što radimo, ističe Maja Jurišić
Maja Jurišič, predsjednica Pokreta otoka.
 
 Jakov Prkic/Cropix

Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula još 2017. podnio je amandman u sklopu projekta ‘Jačanje suradnje oko klimatske akcije na otocima unutar i izvan EU kroz stvaranje otočnog identiteta’ te osigurao 2 milijuna eura za rad Tajništva za otoke, koje je osnovano u lipnju 2018. godine s ciljem pomoći što većem broju europskih otoka u pokretanju i unapređivanju energetske tranzicije uključivanjem svih otočkih dionika po principu “odozdo prema gore”.

Bilo je to prvo radno tijelo u povijesti EU koje je isključivo na raspolaganju otočanima, ali istovremeno i ispomoć Komisiji u prilagodbi postojećih politika i fondova za energetiku na otocima. Uspjeh prve faze Tajništva i novi Piculin amandman na proračunu za 2020. godinu, osigurali su dodatna dva milijuna eura za drugu fazu i tehničku pomoć otocima oko prijava na europske projekte za prelazak na obnovljive izvore energije.

Među 26 otočnih zajednica koje su pokrenule svoju tranziciju, uz pomoć Tajništva za otoke, je i Cresko-lošinjski arhipelag koji je svrstan u “pilot” otoke, te Brač, Hvar i Korčula.

U prve dvije godine rada Tajništva za otoke, a to je nastavljeno i u drugoj fazi započetoj krajem veljače ove godine, regionalni partner u Hrvatskoj je Pokret otoka, međuotočna inicijativa koja se zalaže za rješavanje problema otočana, njihovo osnaživanje i održivi razvoj otočnih zajednica.

Maju Jurišić, predsjednicu Pokreta otoka, pitali smo koje su sada glavne aktivnosti Pokreta otoka kao regionalnog partnera Tajništva za otoke u drugoj fazi rada.

“Kao regionalni partner Tajništva za otoke primarno smo zaduženi za pružanje tehničke i stručne podrške otocima spremnima da slijede primjer hrvatskih otoka koji su već izradili strategije prelaska na čistu energiju i pokrenuli projekte energetske tranzicije. Osim savjetodavne podrške otočnim dionicima, odgovorni smo za planiranje i provedbu edukacija, redovito izvještavanje o napretku projekata i inicijativa te komuniciranje primjera dobrih praksi na hrvatskim otocima. Redovito sudjelujemo na sastancima s drugim regionalnim koordinatorima iz cijele Europe, pratimo razvoj energetske tranzicije u drugim državama, te informiramo kolege o hrvatskim zakonodavnim okvirima i programima”, kaže Maja Jurišić.

Dodaje kako je važno istaknuti da su otoci s kojima su započeli rad u prvoj fazi osmislili različite modele upravljanja energetskom tranzicijom te da su zajedno nastavili provoditi strategije na Korčuli, Cresko lošinjskom arhipelagu, Hvaru i Braču.

“Cresko lošinjski arhipelag se kao glavni mehanizam za provedbu tranzicije odlučio na osnivanje zajedničke energetske zadruge Apsyrtides čijih tridesetak osnivača predstavljaju lokalni otočni dionici i Pokret otoka. Dodatno naša podrška se nastavlja i kroz nadzorni odbor zadruge čija sam članica. Grad Hvar nedavno je osnovao Odbor za zaštitu okoliša i obnovljive izvore energije te smo sigurni da je to odličan prvi korak ka realizaciji projekata i implementaciji zelene tranzicije. Na Korčuli se reaktivirala energetska zadruga, na Braču planiramo edukaciju dionika lokalne zajednice i daljnje uključivanje u proces svih dionika”, pojašnjava Maja Jurišić.

Zanimalo nas natječu li se već otočne zajednice (Hvar, Brač, Korčula, Cres, Lošinj) za EU sredstva za ostvarenje svojih planova u energetskoj tranziciji.

Na to pitanje, Maja Jurišić odgovara kako su od početka djelovanja u području energetske tranzicije naglasili da neće dozvoliti da izrađene strategije i programi ostanu “na policama”.

“Naše smo djelovanje shvatili kao odgovornost prema otočnim zajednicama i kontinuirano nastavili davati konkretnu podršku pri planiranju i provedbi projekata. Ključno nam se pokazalo imati lokalnog koordinatora koji će aktivno raditi s lokalnim dionicima te razumjeti otočne specifičnosti i potencijale. Tako je suradnja voditelja izrade strategija Ivana Zokovića i Uga Toića rezultirala zajedničkim projektom dviju energetskih zadruga "Novi Otok" s Korčule i "Apsyrtides" s Cresa”, kazuje predsjednica Pokreta otoka.

Govoreći o ključnim izazovima u tranziciji na čistu energiju, naša sugovornica kaže kako bi prije nekoliko godine rekla da su izazovi nepostojanje političke podrške i financijskih sredstava, skupa tehnologija i dugi povrati investicija zbog kojih se rijetki odlučuju na ovaj korak osim ako im to nije jedina opcija, kao što je to slučaj na nekim otočnim područjima gdje nije postojala elektroenergetska mreža pa su ljudi davnih dana ugradili solare kako bi osigurale električnu energiju.

“Danas su izazovi drugačiji, politička volja na svima razinama je prisutna i implementirana u važne strateške dokumente i programe, Europska unija priprema novo financijsko razdoblje fokusirano na zelenu i digitalnu tranziciju što će omogućiti ulaganja svima te korištenjem bespovratnih sredstava smanjiti rok povrata investicije. No da li su lokalne zajednice, predstavnici općina i gradova te građani spremni za ovaj investicijski ciklus? Svijest o potencijalima i konkretnim koristima koje svi mi možemo imati od tranzicije je niska”, ističe Maja Jurišić dodajući kako je nužna kontinuirana edukacija svih zainteresiranih.

Također naglašava kako nemamo dovoljno pripremljenih projekata niti smo rješili imovinsko pravne odnose, fondovi koji nam se nude često nisu usklađeni s potrebama i konkretnim izazovima na terenu pa se ili potroše u rekordnom roku i rijetki uspiju dobiti financiranje, ili ostaju nepotrošeni jer za njih nema dovoljno spremnih poduzetnika i građana.

“Stoga je potrebno kontinuirano voditi dijaloge na svima razinama i usklađivati ponudu (fondove i natječaje) s potražnjom (projektima i potencijalima u lokalnim zajednicama). Dodatno veliki će izazov biti i kvalificirani ljudski potencijali za planiranje, provedbu i održavanje OIE projekata te po pitanju edukacije i osposobljavanja ljudi treba raditi više i uložiti značajnija sredstva”, obrazlaže Maja Jurišić.

“Također jednim od važnih izazova smatram nepostojanje drugačijih poslovnih modela od klasičnih kapitalističkih načina razvoja projekata. Obnovljivi izvori energije odnosno sunce, vjetar, morske struje pripadaju svima nama i važno je da ih shvatimo kao javno dobro i koristimo za opći napredak kako u okolišnom i društvenom, tako i u financijskom smislu. Nužno je umrežiti sve dionike i kreirati nove poslovne modele koji će se temeljiti na partnerstvima i suradnji kako bi profit koji se ostvaruje ulaganjem u OIE projekte osigurao smanjenje troškova krajnjim korisnicima, ali i reinvestiranje u projekte koje su važne za građane na područjima na kojima se projekti razvijaju”, naglašava naša sugovornica.

Koliko su se građani uključili? Što biste im poručili, pitali smo je također.

“Građani su se pokrenuli, ali još puno trebamo raditi da bismo postigli aktivniji angažman i ojačali njihovu ulogu u tranziciji. Poručila bih im da osvijeste udio režijskih troškova u njihovom poslovanju i životu te hrabro iskorače u novo doba koje će njihovu ulogu potrošača potpuno promijeniti. Projektima obnovljivih izvora energije možemo povećati kvalitetu života, ostvariti dodatne prihode, postati konkuretniji na tržištu…”, istaknula je Maja Jurišić.

Napominje i kako je važno da energetiku i zelenu tranziciju ne gledamo odvojeno od ostalih prioriteta i projekata, ona treba biti sastavni dio svih područja djelovanja.

“Kao što su struja i voda nezaobilazni segment našeg života i bez njih praktički ne možemo, tako je i zelena energija dio svega što radimo”, smatra predsjednica Pokreta otoka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 05:28