SVE SNAŽNIJE OLUJE

Istraživači u Njemačkoj i Švicarskoj koji su napravili analizu napisali su da bi se sve veća hiperaktivnost oluja mogla "s velikom vjerojatnošću pripisati" rastućoj temperaturi oceana

Izgradnja sustava obrane od poplave i oluja u New Yorku, 2021.

 Ed Jones/Afp/Profimedia

Ekstremno aktivne sezone uragana na Atlantiku sada su dvostruko vjerojatnije nego 1980-ih zbog globalnog zagrijavanja, prema novom istraživanju u kojem se upozorava da klimatska kriza povećava oluje koje ugrožavaju živote i imovinu u obalnim područjima.

Klimatski slom pridonio je "značajnom povećanju" intenzivne aktivnosti uragana od 1982. godine, navodi se u studiji. Istraživači u Njemačkoj i Švicarskoj koji su napravili analizu napisali su da bi se sve veća hiperaktivnost oluja mogla "s velikom vjerojatnošću pripisati" rastućoj temperaturi oceana.

Zagrijavanje površine mora "značajno je pridonijelo ekstremnijim sezonama tropskih ciklona, ​​a time i smrtnim slučajevima, razaranjima i gubicima od trilijuna dolara koje su te ciklone prouzročile tijekom posljednja četiri desetljeća", dodaje se u dalje istraživanju.

Oluja se smatra uraganom kada dosegne trajni vjetar brzine 120 kilometara na sat. Ovo intenziviranje oluja, u kojem se energija i vlaga koju zadržava uskovitlani uragan pojačava povišenom toplinom iz oceana i atmosfere, očitovala se u brojnim nedavnim katastrofama, uključujući uragan Maria, uragan koji je dosegao 280 km/h i razorio Portoriko 2017. i uragan Florence, snažna oluja koja je godinu dana kasnije zahvatila istočnu obalu SAD-a.

"Iako je pripisivanje pojedinačnih događaja tropskih ciklona i dalje teško, nema sumnje da klimatske promjene stvaraju intenzivnije oluje- rekao je Peter Pfleiderer, znanstvenik iz berlinske Climate Analytics, koji je vodio studiju. Zasebno istraživanje objavljeno ovog tjedna pokazalo je da klimatske promjene povećavaju količinu oborina koja se javlja tijekom velikih oluja, kao i da pomažu u intenziviranju same oluje.

Analiza sezone uragana 2020., kada je rekordnih 30 oluja nastalo na Atlantiku, pokazala pak je da je globalno zagrijavanje povećalo ekstremne oborine tijekom trosatnih razdoblja za 11% u usporedbi s onim što bi se očekivalo u predindustrijskim vremenima.

- S većim brzinama vjetra dobivate više isparavanja vode i rezultat su poplave kao 2020.- rekao je Kevin Reed, klimatski znanstvenik sa Sveučilišta Stony Brook koji je vodio istraživanje, objavljeno u Nature Communications.

Ovogodišnja sezona uragana na Atlantiku, za koju se očekuje da će biti aktivnija nego inače, počinje 1. lipnja i traje do 30. studenog.

U rezoluciji prihvaćenoj prošle godine, zastupnici Europskog parlamenta istaknuli su da su zbog sve većeg utjecaja klimatskih promjena i intenziviranja prirodnih katastrofa države članica EU-a sve ranjivije. Smatraju da bi EU trebao olakšati i ubrzati korištenje pomoći iz Fonda solidarnosti EU-a (FSEU) regijama pogođenim katastrofama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 04:28