U subotu, 26. ožujka u 20:30 sati po lokalnom vremenu u akciji Sat za planet Zemlju okupit će se ljudi diljem svijeta. Kad su najavljivali taj događaj iz WWF Adrije pozvali su sve gradonačelnike da u svom gradu u to vrijeme isključe dekorativnu rasvjetu na prepoznatljivoj znamenitosti te se tako i ove godine uključe u akciju. Lani je u akciji, koja se provodi od 2007., sudjelovalo čak 190 zemalja, među kojima i Hrvatska.

Iz WWF-a, svjetske organizacije za zaštitu prirode upozoravaju kako se bioraznolikost u svijetu smanjuje neviđenom brzinom a oko milijun vrsta prijeti izumiranje. Naveli su i kako će se Sat za planet Zemlju u našoj regiji ove godine usredotočiti na osvještavanje o nevjerojatno brzom izumiranju životinjskih vrsta.

Tim povodom pitali smo u WWF Adriji, koje su sve prijetnje izumiranju životinjskih vrsta i s kojim se izazovima suočava WWF u njihovoj zaštiti.

- Ovogodišnju smo kampanju usmjerili na podizanje svijesti o zastrašujućem gubitku biološke raznolikosti, biljnim i životinjskim vrstama koje nas napuštaju nevjerojatnom brzinom. U kampanji koju ćemo predstaviti ove subote, na sam Sat za planet Zemlju, podržala nas je kreativna agencija Bruketa&Žinić&Grey koja je iskoristila podatak da svakog sata na svijetu izumre jedna vrsta i oko toga kreirala narativ. WWF-ov posljednji Izvještaj o stanju planeta pokazao je da je u posljednjih 50-ak godina nestalo čak 68 % populacija sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca i riba. Neke od najvećih prijetnji životinjskim vrstama su nestanak i fragmentacija staništa uzrokovani ljudskim djelatnostima – kazala je Petra Boić Petrač, direktorica komunikacija u WWF Adriji.

Uz to, dodaje kako velik problem čine i zločini protiv divljih vrsta, uključujući krivolov, trovanje i trgovinu divljim vrstama.

- Govoreći o trgovini divljim vrstama, ona je jedno od najunosnijih kriminalnih djela koje, prema podacima Europola, godišnje generira preko 4,4 milijarde eura na svjetskoj razini. Trgovina divljim vrstama ima katastrofalne posljedice za bioraznolikost i mnoge vrste dovodi do ruba izumiranja. Na nacionalnoj i regionalnoj razini su najčešće morske vrste pogođene krijumčarenjem, poput prstaca i trpova, ali i brojnih ptica. Njima veliku prijetnju predstavlja i trovanje. Krivolovom su najviše pogođeni sisavci, poput medvjeda i vuka u našoj regiji – pojašnjava Boić Petrač.

Naglašava i kako je jedan od glavnih ciljeva rada WWF-a na području divljih vrsta uspostaviti skladan suživot između ljudi i životinja kako bi i ljudi i naš prirodan svijet mogli napredovati zajedno.

Govoreći o tome koje su vrste najugroženije, kaže kako popis kritično ugroženih životinja, temeljen na crvenim knjigama IUCN-a, broji tisuće vrsta.

-A vjerujte da ni taj popis nije potpun jer se podaci ne obnavljaju toliko često koliko vrste nestaju. Utoliko ne bismo voljeli izdvajati pojedine vrste, ali ako pričamo u kontekstu Sata za planet Zemlju, objasnit ćemo zašto smo u svojoj kampanji spomenuli neke životinje. Uz bijelog nosoroga, čije se izmiranje najvjerojatnije ne može spriječiti s obzirom da više nema živućeg mužjaka, mi smo se usredotočili na vrste koje možemo pronaći u našoj regiji. Balkanski ris ima manje od 30 jedinki i njegov je opstanak zaista upitan. Tu je i sklat, anđeoski morski pas koji je nekad bio toliko čest da se po njemu nazivala mreža sklatara, a danas ga je u Jadranu gotovo nemoguće vidjeti. Pričamo i o sredozemnoj medvjedici koja je, srećom, baš ovog tjedna viđena oko Mljeta, no godinama je nismo susretali i prijeti joj izumiranje – naglašava naša sugovornica.

Zanimalo nas je i kakav je u Hrvatskoj i regiji odaziv na akciju Sat za planet, te kakva su očekivanja ove godine.

- Ovogodišnji Sat za planet Zemlju održava se u izazovnom trenutku kada svjedočimo eskalirajućem ratu i kada je najmanje vrijeme za grupna slavlja, što je uobičajeno za ovu globalnu ekološku akciju. Sat za planet Zemlju osnovan je kako bi ujedinio svijet u podršci ljudima i planetu, a vizija WWF-a oduvijek je bila stvoriti pozitivne utjecaje na okoliš kroz moć mnoštva. U ovim grubim vremenima, umjesto slavlja, pozivamo ljude na solidarnost i priliku da brinemo jedni o drugima i domu koji svi dijelimo – Zemlji – istaknula je Petra Boić Petrač.

Kazala je i kako kroz kampanju koju će predstaviti u subotu ujutro na Cvjetnom trgu u Zagrebu, “podižu svijest o životinjama koje gubimo iz sata u sat, no tu je i ona temeljna poruka ove akcije a to je da se pozivaju građani, gradovi i tvrtke da ugase svjetla u subotu od 20:30 sati i tako sudjeluju u akciji.”

- Naša će kampanja tijekom samog Sata, od 20:30, biti uživo na našoj Facebook stranici – poručila je.

Dodajmo kako Europski parlament u rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, snažno podupire ciljeve EU-a u pogledu zaštite najmanje 30 posto morskih i kopnenih područja EU-a, koja obuhvaćaju dovoljno raznolik raspon staništa i ekosustava kao što su šume, močvarna područja, tresetišta, travnjaci i obalni ekosustavi, i stroge zaštite najmanje 10 posto morskih i kopnenih područja EU-a, uključujući sve preostale primarne šume i prašume te druge ekosustave bogate ugljikom.

Parlament naglašava da bi ti ciljevi trebali biti obvezujući i da bi ih države članice trebale provoditi na nacionalnoj razini, u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima te u skladu sa znanstveno utemeljenim kriterijima i potrebama biološke raznolikosti, uzimajući u obzir razlike u veličini i udjelu prirodnih područja u svakoj državi članici te regionalne i lokalne okolnosti.

Parlament naglašava da se mjerama Strategije za bioraznolikost za 2030. mora na odgovarajući način obuhvatiti svih pet glavnih izravnih uzročnika promjena u prirodi, a to su promjene u korištenju tla i mora, izravno iskorištavanje organizama, klimatske promjene, onečišćenje i invazivne strane vrste. Također naglašava da bi trebalo odgovoriti na dublje uzroke promjena, ili neizravne pokretače, kao što su neodrživi obrasci proizvodnje i potrošnje, dinamika stanovništva, trgovina, tehnološke inovacije i modeli upravljanja.