KLJUČNA GODINA

Priroda nikada nije bila pod većim pritiskom, a velik broj vrsta i staništa smo već izgubili, poručuju iz ove svjetske organizacije

Šibenik/ Ilustracija

 Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF na Dan zaljubljenih pokrenula je regionalnu kampanju "Love It or Lose It“ (Voli ili izgubi) proglašavajući tako 2022. ključnom godinom da svojim djelima pokažemo ljubav prema prirodi, o kojoj ovisi cijelo čovječanstvo.

U skladu sa svojom misijom zaštite divljih životinja i izgradnje budućnosti u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom, WWF kampanjom predstavlja područja naše regije bez kojih bi ona bila u potpunosti drukčija: Jadransko more, netaknute šume, čiste rijeke, zaštićena područja koja nam osiguravaju stabilnu klimu te dinarski krš. Mnoga od tih mjesta, poručuju iz WWF-a nestat će ako nastavimo sa štetnim djelovanjem – od nekontrolirane sječe šuma, regulacije rijeka, prelova do zagađenja zraka.

Petra Boić Petrač, direktorica komunikacija u WWF Adriji ističe kako je vrijeme da prirodi pokažemo ljubav jer “naša priroda nikada nije bila pod većim pritiskom, a velik broj vrsta i staništa smo već izgubili”

- Ljubav je najdragocjeniji resurs koji imamo i bez nje ne možemo napredovati. Kada nešto volimo, želimo to i zaštititi. Ono što volimo poštujemo i čuvamo. Pokazujući ljubav prema prirodi, možemo pomoći osigurati njezin opstanak, a to nam je neophodno i za naš opstanak – istaknula je Petra Boić Petrač.

Iz WWF-a poručuju kako će tijekom cijele godine kroz ovu kampanju predstaviti specifična mjesta naše regije bez kojih ona ne bi bila tako posebna. Od krških fenomena poput nacionalnih parkova Triglav, Krka ili Prokletije, pećina poput Grabovače, Vjetrenice ili Postojnske jame, slatkovodnih ekosustava poput Skadarskog jezera ili Europske Amazone koju je UNESCO prošle godine proglasio petodržavnim rezervatom biosfere; nevjerojatnih šumskih područja nacionalnih parkova Sutjeska ili Tara, do prekrasnih morskih parkova kao što su Lastovo ili Telašćica.

WWF u kampanji koristi novu verziju pjesme Elvisa Presleya "Love Me Tender“ koju je otpjevao američki kantautor K.S. Rhoads. Uz dva videa, kampanju će pratiti niz objava na društvenim mrežama s kojima će WWF podizati svijest neophodne zaštite naše jedinstvene prirode. Kampanja prikazuje odnos koji imamo s prirodom i što bismo mogli izgubiti ako je ne volimo dovoljno da je očuvamo. Zavirite u prirodu koju ne smijemo izgubiti, poručili su iz WWF najavljujući kampanju “Love It or Lose It“.

Dodajmo kako Europski parlament u rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, snažno podupire ciljeve EU-a u pogledu zaštite najmanje 30 posto morskih i kopnenih područja EU-a, koja obuhvaćaju dovoljno raznolik raspon staništa i ekosustava kao što su šume, močvarna područja, tresetišta, travnjaci i obalni ekosustavi, i stroge zaštite najmanje 10 posto morskih i kopnenih područja EU-a, uključujući sve preostale primarne šume i prašume te druge ekosustave bogate ugljikom.

Parlament naglašava da bi ti ciljevi trebali biti obvezujući i da bi ih države članice trebale provoditi na nacionalnoj razini, u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima te u skladu sa znanstveno utemeljenim kriterijima i potrebama biološke raznolikosti, uzimajući u obzir razlike u veličini i udjelu prirodnih područja u svakoj državi članici te regionalne i lokalne okolnosti;

U istoj rezoluciji Parlament podsjeća na zaključke izvješća IPBES-a iz 2019., prema kojima priroda propada dosad nezabilježenom brzinom u ljudskoj povijesti - oko milijun vrsta od njih više od osam milijuna koliko ih je ukupno procijenjeno u opasnosti je od izumiranja. Prema podacima Europske komisije samo 23 posto vrsta i 16 posto staništa iz direktiva EU-a o prirodi ima povoljan status.

Parlament naglašava da se mjerama Strategije za bioraznolikost za 2030. mora na odgovarajući način obuhvatiti svih pet glavnih izravnih uzročnika promjena u prirodi, a to su promjene u korištenju tla i mora, izravno iskorištavanje organizama, klimatske promjene, onečišćenje i invazivne strane vrste. Također naglašava da bi trebalo odgovoriti na dublje uzroke promjena, ili neizravne pokretače, kao što su neodrživi obrasci proizvodnje i potrošnje, dinamika stanovništva, trgovina, tehnološke inovacije i modeli upravljanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 15:15