Prelovili smo 80% ribljih stokova, a s njima i mnoge vrste koje nam nisu bile na jelovniku, poručuju iz WWF-a, a upravo te „slučajne žrtve“ bile su tema današnjeg okruglog stola „Zajednički pristup za smanjenje prilova u jadranskom ribarstvu“, održanog u Zagrebu. Uz organizatore, svjetsku organizaciju za zaštitu prirode WWF i Udrugu Biom, na okruglom stolu su sudjelovali znanstvenici, donositelji odluka, predstavnici nevladinih organizacija te ribari.
-Ribolov je danas vrlo učinkovit u lovu ciljanih vrsta. Na žalost, ta učinkovitost nije manja kada pričamo o neciljanim vrstama. Jadran je istovremeno žarište bioraznolikosti i more s najvećim brojem ugroženih i ranjivih morskih bića. Prilov je jedan od glavnih uzroka ugroženosti mnogih osjetljivih skupina morskih životinja kao što su morske kornjače, morski psi ili morske ptice. Neke od tih vrsta doslovno su dovedene do ruba izumiranja kao što je primjerice sklat sivac- naglasio je Mosor Prvan, voditelj morskog programa u WWF Adriji.
Prvan je objasnio i kako rješenje za ribare leži u u dostupnosti sredstva iz europskih fondova.
-WWF mi smo pokrenuli jedna veliki projekt u kojem stvaramo financijski mehanizam da pomognemo ribarima u pristupu europskim fondovima. Već smo imali nekoliko treninga gdje obuČavamo ljude da budu konzultanti ribarima za prijavu projekata Europskoj uniji. Fondovi koji se tiču održivosti ribarstva sto posto su financirani od strane EU. Međutim, naše istraživanje je pokazalo da je najveći problem ribarima predfinanciranje. Da bi neki ribar povukao nekoliko desetaka tisuća investicija iz fonda, on ih mora prvo sam uložiti. Mi zato stvaramo mehanizam preko kojeg bi im WWF osigurao taj novac unaprijed, a oni bi ga vratili kada nakon što bi im ga EU uplatio- objasnio je Prvan, te dodao kako je prilov sustavni problem za koga nisu krivci sami ribari.
„Prilov se inače odnosi na dio ulova koji je nenamjerno ulovljen tijekom ribolovne aktivnosti, a uključuje slučajni ulov ugroženih vrsta ili odbačeni ulov nekomercijalnih i komercijalnih morskih organizama. Niti Ribarima nikako nije u interesu loviti vrste koje ne mogu prodati. Osim što time dugoročno narušavaju ravnotežu morskog ekosustava, ulovom nekih neciljanih vrsta oštećuju se ribolovni alati ili se smanjuje njihova lovnost. Primjerice, jedna morska kornjača na plutajućem parangalu može značajno smanjiti njegovu lovnost, a dupin zapetljan u mrežu često znači potpuni gubitak tog alata“, poručuju iz WWF-a.
-Od prilova nisu pošteđene niti morske ptice. Štoviše, u Europi ih godišnje strada čak 200 tisuća. Mnogi će reći da su morske ptice ionako mnogobrojne misleći uglavnom na galebove. Međutim, u Jadranu žive neke izrazito rijetke morske ptice kao što su kaukal, gregula i sredozemni galeb koje su također česta žrtve prilova. Prilov je ribaru propuštena prilika, a ptici smrtni ishod. Jedno je jasno: ptici nije mjesto na udici- elaborirao je Hrvoje Čeprnja, stručni suradnik za ribarstvo iz Udruge Biom. Dodao je i kako ptice najčešće stradavaju od parangala i mreža stajačica.
Projekt „MedBycatch radi na poboljšanju prepoznavanja problema prilova, pružanju vještina, alata i sredstava za smanjenje slučajnog ulova ugroženih vrsta u Sredozemlju s naglaskom na Maroko, Tunis, Tursku, Italiju i Hrvatsku.
-Stanje na Jadranu postaje sve gore jer se udaljavamo od dogovorenih održivih razina ribolova i daleko smo od postizanja cilja iskorištavanja ribljih resursa uz održiv trend. Posebno su zabrinjavajući podaci o stokovima naših najvažnijih malih riba - inćuna i srdela - koji se i dalje prekomjerno izlovljavaju, a trenutačne mjere upravljanja nisu održive. Mnogo je mjera upravljanja doneseno, puno se radnih sastanaka održalo, a velik dio sklopljenih dogovora nije zaživio jer postojeći okviri za upravljanje temelje se prije svega na ograničavanju ribolovnog napora i kapaciteta, ali kad imate različite interpretacije vremenskih razdoblja kada ribolov nije dopušten u Sloveniji, Italiji ili Hrvatskoj, jasno je da malo tko može zapamtiti kada i kamo smije ići u ribolov. Uz to, točne mjere razlikuju se kod susjednih zemalja i u međunarodnim vodama, a izmijenjene su nekoliko puta u samo zadnjih par godina. Sasvim je onda jasno da naši ribari otežano prate pravila koja su trenutačno na snazi, a samim time i njihovu provedbu. Stoga nam je potrebna konzistentnost, edukacija i međudržavna suradnja. Uzalud nam mjere kojih će se hrvatski ribari u međunarodnim vodama pridržavati, ako dođu Talijani i izlove svu ribu - kazao je o problemi hrvatskih ribara, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, Predrag Fred Matić.
