PROBDJELI DVIJE NOĆI

Preko Mjere 17 ruralnog razvoja voćari osiguravaju usjeve, ali police su aktivne tek nakon 10. travnja, kad je mala mogućnost mraza

Nakon dvije neprospavane noći u borbi za spas uroda voća u cvatnji koje je početkom travnja na niskim temperaturama i mrazu bilo izrazito ugroženo, voćari napokon mogu odahnuti. Nova prognoza vremena najavljuje niže temperature u noći s četvrtka na petak, pa voćari neće morati dodatno štititi svoje voćke.

- Nakon cjelonoćne borbe, u kojoj je bilo uključeno grijanje nasada i lovci na mraz, ljudi su bili iscrpljeni pa smo se prve noći okrenuli zaštiti ranih sorti trešanja. Ujutro smo vidjeli da su neki od cvjetova otpali, neki dobili smećkastu boju i čekamo što će se dogoditi. Najnižu i najopasniju temperaturu, nižu od minus 4,6 Celzijevih stupnjeva, izmjerili smo u svitanje, oko šest ujutro.

Druge noći dogodilo se nešto čudno, temperatura je u šest ujutro bila tek minus 1,5 Celzijevih stupnjeva, a najjači je udar bio oko četiri ujutro, oko minus 2,8, koji je na granici podnošljivosti - rekao nam je jučer Željko Ledinski, šef Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice, koji sa svojim radnicima bdije u voćnjaku u Rovišću.

Predsjednik HVZ-a Branimir Markota, koji u svojim Vrtovima voća u Moslavini ima sve raspoložive vrste zaštite od mraza poput orošavanja (ima ih samo 2 posto voćara), strojeva vjetra (ventilatora) ili lovaca na mraz, također je imao velikih problema zbog nestabilnih temperatura. Iako je Markotin voćnjak udaljen samo 70 kilometara od onog Željka Ledinskog u Rovišću, kod njega je temperatura u krizno svitanje oko šest sati bila u minusu 4,5 stupnjeva..

Ovisno o sorti i lokaciji

Voćari u Slavoniji imali su slične probleme ovisno o mikrolokacijama zasada i njihovim sortama.

- Bez obzira na oscilacije u štetama ovisno o mikrolokacijama zasada, iz Hrvatske voćarske zajednice ćemo uskoro pokrenuti inicijativu o proglašenju elementarnih nepogoda kako bi se voćarima nadoknadila ova šteta od mraza. Sada je na načelnicima općina da nepogodu proglase, a država bi trebala pomoći da ta odšteta ne bude simbolična kao prethodnih godina - rekao nam je Ledinski.

Kao i u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj, najveće se štete u Slavoniji bilježe na koštičavom voću ranih sorti koje uobičajeno ranije cvatu.

- Trešnja, marelica, šljiva i breskva su u takvom stanju da će štete ponegdje biti i do 90 posto, a riječ je o najprofitabilnijim sortama voća, za koje je osiguran plasman i sigurna cijena - kaže Stjepan Zorić, zamjenik predsjednika HVZ-a i veliki proizvođač voća.

On upozorava kako voćari osiguravaju svoje usjeve preko Mjere 17 ruralnog razvoja EU, ali police su aktivne tek nakon 10. travnja, kad je mala mogućnost mraza.

No, mnogi voćari sami priznaju kako su propustili veliku priliku da prije sedam godina više sudjeluju u poticajnim mjerama EU za ulaganje u navodnjavanje, čime bi im se sada stvorili solidni preduvjeti za orošavanje voćnjaka kao pouzdanu zaštitu od mraza. Nisu imali ni novca ni želje za povoljno ulaganje u zaštitu.

Slične probleme imaju i u Dalmaciji. Neven Mataga, potpredsjednik HVZ-a iz neretvanske doline, ipak je optimist.

Tikvice i lubenice

- Evo baš obilazim svoje tek posađene presadnice tikvica i lubenica i čini mi se da su dobro izdržale ove najopasnije noći na otvorenom i ispod folije i niskih tunela. Na ovom našem potezu, ovisno o mikrolokacijama, možete susresti različite utjecaje niskih temperatura - kaže Mataga. Po njegovim procjenama, ni na mandarinama ranijih sorti ne bi trebalo biti šteta, kao ni na maslinama..

- Mraza nije bilo ni u Vrgorcu i dolini gdje su jagode već pomalo ocrvenjele i spremne su za prvo branje, pa će ih za desetak dana biti i u Zagrebu. Nadamo se da trgovački centri neće, kao i svake godine niskim cijenama uvoznih jagoda, rušiti našu cijenu - zaključuje Mataga.

Koliko je ćudljiva ova promjena vremena, svjedoče i iskustva vinogradara. Dok se Tomislav Tomac žalio kako su snježno nevrijeme i ledena noć od čak minus 7 Celzijevih stupnjeva u njegovim plešivičkim vinogradima uništili barem polovinu uroda kod ranih sorti, u Slavoniji su vinari bezbrižno šetali kroz svoje trsove jer njihova loza još nije ni propupala.

- Ne vjerujem da će biti nekih većih šteta jer imamo tek nekoliko milimetara pupova u njihovu bugarenju ili kretanju kod ranijih sorti poput frankovke - rekao nam je Enjingi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. studeni 2024 17:30