Hrvatska, kao zemlja koja živi s morem i od mora, bi trebala biti prva koja će podržati EU u nastojanjima da smanji gomilanje plastike u Jadranu i drugim europskim morima te rijekama. No, vidimo da Vlada pak kasni s prenošenjem EU direktive u nacionalno zakonodavstvo, tako da kod nas neće biti zabrane 3. srpnja, kao u ostatku Europe. Novi zakon je tek prošao prvo čitanje u Saboru i još se ne zna kada će stupiti na snagu.

Kazala nam je to hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan (SDP) koju smo kontaktirali s obzirom da države članice EU-a moraju do 3. srpnja ove godine osigurati da se određeni plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu više ne stavljaju na tržište EU-a.

Europska komisija je dala i smjernice za ujednačenu primjenu pravila. Pitali smo eurozastupnicu što se očekuje u prilagodbi, odnosno što ta provedba znači za potrošače i proizvođače, što donosi u očuvanju okoliša.

Direktiva EU

Naime, Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta, usvojenom 5. lipnja 2019., želi se spriječiti i smanjiti utjecaj određenih proizvoda od plastike na okoliš, posebno vodni okoliš, kao i na ljudsko zdravlje, te promicati prijelaz na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima.

- Naša i prethodne generacije su toliko koristile plastiku da se njene čestice pronalaze ljudima u plućima i hrani koju jedu, a još nije poznato kakav učinak na zdravlje ima mikroplastika u zraku, vodi i hrani. Radi se o problemu koji se samo dijelom može riješiti zakonima i zabranama, no ako svatko od nas ne odluči biti odgovorniji s plastikom, naši unuci će nas jednog dana pitati gdje nam je bila pamet – ističe Biljana Borzan.

Podsjeća kako je, kao što je poznato, EU donijela propise kojima se zabranjuje prodaja deset najkorištenijih plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu - plastični štapići za uši, pribor za jelo, tanjuri, slamke, štapići za miješanje pića, lagane vrećice, držači za balone, predmeti od oxo-razgradive plastike i određenih stiropora. Tih deset predmeta će se prvi zabraniti jer za njih trenutno na tržištu postoje alternative od drugih materijala.

Primjer Belgije

- Treba napomenuti da se zabranjuju samo jednokratni plastični predmeti s tog popisa! U Belgiji su npr. jednokratne plastične slamke nestale s polica trgovina i kafića, ali plastične slamke za višekratnu upotrebu, su još u optjecaju. Europska komisija je u svibnju 2021. objavila upute o tome što se prema direktivi smatra predmetom za jednokratnu upotrebu i pozivam proizvođače da se dobro upoznaju s tim smjernicama. Nizozemska je pak dozvolila da se prodaju zalihe koje postoje u skladištima trgovima, odnosno proizvodi proizvedeni prije zabrane – ističe zastupnica Borzan, inače i potpredsjednica eurosocijalista.

Dodaje i kako će znanost, inovacije i nove tehnologije omogućiti da se masovna upotreba jednokratne plastike nadiđe, no mi kao društvo ne možemo čekati da se to dogodi da bi tek onda počeli smanjivati njenu upotrebu.

- Od 1950-ih proizvedeno je 8,3 milijarde tona plastike čiji utjecaj na okoliš postaje sve teži. Njena rasprostranjenost je tolika da sustavi recikliranja gube korak, a plastika u velikoj mjeri završava u okolišu. Ako nastavimo ovim tempom, plastični će otpad 2050. godine u oceanima biti prisutan u većoj količini od same ribe – kaže Borzan.

Naglašava i kako će tijekom razdoblja prilagodbe ključnu ulogu odigrati potrošači, dakle svi mi

- Alternativni štapić za uho ili pribor za jelo će ispočetka možda biti malo skuplji i nezgrapniji za korištenje i to će biti mala žrtva kojom će svako od nas pridonijeti spašavanju okoliša – kazala je Biljana Borzan.