Europski parlament u studenom 2019. proglasio je klimatsku i ekološku krizu te se obvezao žurno poduzeti konkretne mjere potrebne za borbu protiv te prijetnje i za njezino obuzdavanje dok nije prekasno. Na tu činjenicu Parlament podsjeća i u rezoluciji koju je donio u lipnju 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, ključnom dijelu Europskog zelenog plana kojim se želi do 2050. postići klimatsku neutralnost.

Gubitak bioraznolikosti i klimatske promjene međusobno su povezani te negativno utječu jedan na drugog, jednaka su prijetnja životu na našem planetu te je, stoga, ta dva problema potrebno hitno rješavati zajedno, naveli su također europarlamentarci. Konstatirali su i kako priroda propada brzinom i u razmjerima koji su dosad neviđeni u ljudskoj povijesti, procjenjuje se da je u svijetu milijun vrsta izloženo riziku od izumiranja, a prema podacima Europske komisije samo 23 posto vrsta i 16 posto staništa iz direktiva EU-a o prirodi ima povoljan status. Gavni uzroci gubitka bioraznolikosti su promjene u korištenju zemljišta i mora, iskorištavanje prirodnih resursa, klimatske promjene, onečišćenje i invazija stranih vrsta.

Među vrstama kojima prijeti izumiranje mogle bi se naći i mnoge biljne vrste, od kojih je dio strogo zaštićen, na području splitskih Stinica. Ali i ne samo biljne već i mnoge druge u morskom okolišu. Na tom području planiran je zahvat na rekonstrukciji i proširenju Sjeverne luke u dužini od 905 metara, u okviru projekta koji provodi Lučka uprava Split, a koji je i Vlada RH proglasila strateškim i finacirat će se iz EU fondova. Namjera je preusmjeriti dio trajektnog prometa iz splitske gradske luke, osobito onaj kamionski.

U zaštitu tog biljnog svijeta i eko sustava ustali su splitski zaljubljenici prirode i ekološki aktivisti, njih gotovo 700 okupljeno je u Facebook grupi “Sačuvajmo Stinice - Pijat”.

- Poslije Marjana, ekološki najvažnije područje splitskog poluotoka, skrivena je posljednja oaza zelenila budućnosti Grada. U velikoj mjeri van domašaja očiju građana, interesne skupine malo po malo grickaju taj prostor. Onaj koji za 30-ak godina bude valorizirao naše postupke, znat će koliko smo kulturni bili, kada smo ga za njega sačuvali. Prostor Stinica jedinstvena je slika sjeverne obale Splita. Po svom sastavu i općim karakteristikama potpuno je drugačiji od litorala sjeverne obale Marjana. Spasimo ga od daljnje degradacije i ostavimo budućim naraštajima barem onako bogatog kakav je danas – ključna je poruka ove grupe koju vodi Igor Belamarić, krajobrazni arhitekt “Parkova i nasada”.

Belamarić kazuje kako su u suradnji s Prirodoslovnim muzejem Split završili Studiju staništa na Stinicama i utvrdili kako je na tom području koje je dosad pukim slučajem sačuvano od urbanizacije, bogat i raznolik eko sustav. Pronašli su čak 308 biljnih vrsta, od kojih je 14 zaštićeno, a neke su i endemske.

- Uz Marjan, ovo je jedini dio Splita, koji diše. Na sjevernoj obali nema nijednog drugog dijela koji diše – ističe Belamarić uspoređujući Stinice s Turskom kulom (Glavičine) u Splitu. Smatra kako bi na Stinicama trebalo osnovati novo slično Z1 područje i urediti javni park.

- Na Turskoj kuli nema orhideja, kao na Stinicama gdje su tri vrste. One su indikator zdravlja, ne pojavljuju se blizu čovjeka – kaže.

Belamarić kazuje kako su prema važećoj listi unutar Zakona o zaštiti prirode na Stinicama, a što je utvrdio viši kustos Prirodoslovnog muzeja u Splitu Dalibor Vladović, zabilježene strogo zaštićene biljne vrste: pustenasto devesilje (Seseli tomentosum); uspravni stričak (Carduus micropterus); slankasta solnjača (Salsola kali); sodna solnjača (Salsola soda); perunike (Iris spp.); sredozemna ljuljolika (Desmazeria marina); svinuti tankorepaš (Parapholis incurva); dalmatinski oštrolist (Onosma dalmatica); izverugana gromotulja (Aurinia sinuata); veliki kokotić (Delphinium peregrinum); sitnocvjetna kukavica (Serapias parviflora); paukolika kokica (Ophrys sphegodes); Robertova barlija (Himantoglossum robertianum) i trnovitotrepavičava zečina (Centaurea spinosociliata).

Prvih sedam navedenih nalaze se, kaže Belamarić, pod direktnom ugrozom gubitka staništa gradnjom luke. U tom biljnom svijetu su lan, trstika, šaš..., uostalom 308 je tu vrsta. Ali ima tu i fazana, šara poljanica, sive čaplje i još nekih ptica.

Mnogi građani koji su zabrinuti zbog gubitka bioraznolikost na ovom splitskom području nisu ni znali da je Ministarstvo gospodarstvo i održivog razvoja donijelo još prošle godine rješenje s potpisom ministra Tomislava Ćorića kojim se namjeravani zahvat ocjenjuje prihvatljim za okoliš.

“Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, na zahtjev nositelja zahvata Lučka uprava Split, provelo je postupak procjene utjecaja na okoliš za rekonstrukciju i proširenje Sjeverne luke na lučkom području Vranjičko-solinskog bazena, te donijelo rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša u kolovozu 2021. godine” odgovorili su na naš upit u resornom ministarstvu. Kako je navedeno u rješenju, zahvat se planira završiti krajem 2026. godine, ovisno o dinamici korištenja sredstava iz EU fondova.

Pitali smo jesu li, kad su donijeli rješenje da je namjeravani zahvat prihvatljiv za okoliš, vodili računa da se na predjelu Stinica, gdje Lučka uprava Split planira rekonstrukciju i proširenje Sjeverne luke, nalazi 14 strogo zaštićenih biljnih vrsta od kojih je njih nekoliko direktno ugroženo gubitkom staništa realizacijom tog zahvata u prostoru. Također pitali smo tko je odgovoran i hoće li itko snositi posljedice za ugrožavanje strogo zaštićenih biljnih vrsta, te kako u svjetlu europskog zelenog plana i Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. - Vraćanje prirode u naše živote, u ministarstvu obrazlažu donošenje rješenja čija će provedba u praksi ugroziti strogo zaštićene biljne vrste. Jedno od pitanja bilo je i kakav je utjecaj te gradnje na morski okoliš.

U ministarstvu su odgovorili kako u upitu nije “precizno definirano o kojim strogo zaštićenim biljnim vrstama se radi i obitavaju li one na području zahvata ili u širem području”. Iako je očekivano pretpostaviti da im je poznato koje se zaštićene biljne vrste nalaze na području zahvata i na širem području, dodatno smo naveli direktno ugrožene zaštićene vrste, na što nije bilo komentara.

Naveli su i kako je Ministarstvo, u postupku Prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, u svibnju 2019. godine donijelo Rješenje da je planirani zahvat „Rekonstrukcija i proširenje Sjeverne luke na lučkom području Vranjičko-solinskog bazena pod upravom Lučke uprave Split“ prihvatljiv za ekološku mrežu.

“Kako bi se detaljnije utvrdio sastav obalnih i betonskih zajednica na području zahvata, kako se navodi u Studiji utjecaja na okoliš navedenog zahvata (izrađivač: Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu, veljača 2020.), u siječnju 2018. godine izvršeni su biološko-ronilački pregledi područja (Janolus d.o.o.), paralelno uz obalu duljinom cijelog zahvata, te na dubini od 15 m”, navode u odgovoru.

Dodaju kako su “zatečena vrlo antropogenizirana staništa, s malim brojem vrsta i malom brojnošću jedinki”.

“Vezano za biološku raznolikost, zahvat se planirao u visoko urbaniziranom gradskom području koje je izuzeto od prirodnih vrijednosti i predstavlja antropogeno utjecajno stanište (NKS kôd J.) te je stoga zaključeno da neće biti utjecaja na kopnenu bioraznolikost. Budući da su staništa prisutna na lokaciji zahvata u moru znatno izmijenjena također uslijed antropogenog djelovanja, ocjenjeno je i da ukupni direktni utjecaji tijekom pripreme i izgradnje na supralitoralana, mediolitoralna i infralitoralna staništa te bentičke organizme koji se očekuju uslijed zatrpavanja morske obale također neće biti značajni”, navode u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Također iz ministarstva poručuju kako se “prilikom izvođenja iskopa i nasipavanja očekuju indirektni utjecaji povećanja koncentracije suspendiranih sedimenata (anorganskih i organskih) u vidu zamućenosti, a budući da se na predmetnoj lokaciji nalaze izrazito antropogenizirana staništa, siromašna vrstama, ovaj se utjecaj nije smatrao značajnim”.

No, Igor Belamarić reći će kako navode iz Studije utjecaja na okoliš opovrgavaju Karta staništa i snimke satelita GoogleEarth, te kao konačan neoborivi dokaz - stanje na terenu. Izrađivači ove studije, kaže, u najmanju ruku nisu sagledali teren u cijelosti.

- Nikakvog razloga u proteklih 30 godina nije bilo da se dogodi ono što jednostavno nazivaju "pretvorbom u antropogeno stanište", niti su bušici, pašnjaci i travnjaci (brnistra koja izvorno stoji u državnom zapisu je izostavljena) mogli u nekom čudnom trenutku nestati. To dokazuju snimke satelita GoogleEarth i, što je naravno još 100 puta jači dokaz - stvarno stanje na terenu – napisao je Belamarić u FB grupi ističući kako je na osnovu terenskih istraživanja i rezultata, potkrijepljeno satelitskim snimkama, visok utjecaj čovjeka prisutan na tek 1/20 ukupne površine.

Pero Ugarković, poznavatelj morske biologije i urednik stranice Podvodni.hr, čije fotografije morskih organizama oduševljavaju mnoge, u grupi “Sačuvajmo Stinice-Pijat” uz objavu albuma o stražnjoškržnjacima istaknuo je kako “imamo još stotine drugih beštija koje nikada nećete pročitati u studiji utjecaja na okoliš”.

-To su bića koja ovise o prirodnoj i neočuvanoj obali, indirektno o tome ovise i ostale vrste. Neke od vrsta sam našao i na Stinicama u samom plićaku. Kad prirodna obala nestane zauvijek gubimo bioraznolikost i samim time dovodimo sebe bespotrebno u opasnosti, bez bioraznolikosti budućnost nam nije ni zdrava ni održiva. Nakon što nestanu Stinice, jedina donekle neočuvana plitko položena obala u Kaštelanskom ostaje Barbarinac, i mali dio kraj Resnika. To je nedovoljno za opstanak većine vrsta koje su tu živjele do nedavno! - istaknuo je Ugarković.

Od Ugarkovića doznajemo i kako su Stinice jedino mjesto na Jadranu gdje se pronalazi jedna vrsta priljepka.

- Kad se izgradi luka, to bi mogao biti kraj priče za tu vrstu – kaže Pero Ugarković.

Ilustrativan je i prikaz koji je u FB grupi objavio Ugarković donoseći, kako je napisao “malo matematike naših strateških projekata koji strateški ne čuvaju prirodu i ne uzimaju u obzir strategiju očuvanja bioraznolikosti”.

“Idemo nasut sjevernu luku i utjecaj neće biti značajan + idemo nasut škver i utjecaj neće biti značajan + idemo nasut cementaru i utjecaj neće biti značajan + idemo nasut tamo di je carina i utjecaj neće biti značajan + idemo nasut Poljud i utjecaj neće biti značajan + idemo nasut Loru i utjecaj neće biti značajan + idemo nasut Jugovinil i utjecaj neće biti značajan + idemo nasut cijeli obalni pojas Kaštela i utjecaj neće biti značajan + idemo nasut cijelu sjevernu obalu Čiova i utjecaj neće biti značajan = Bioraznolikost obalnog pojasa Kaštelanskog zaljeva više ne postoji”, napisao je Ugarković.

U našem upitu Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja pitanje tko je odgovoran i hoće li itko snositi posljedice za ugrožavanje strogo zaštićenih biljnih vrsta, ostalo je bez odgovora.

Igor Belamarić najavljuje kako će zaštitu za ovo vrijedno područje potražiti kod domaćih institucija koje bi i same trebale reagirati kako bi provjerile sporne navode na osnovu kojih je projekt odobren, ali i na razni Europske Unije.