FIGA U DŽEPU

Trend možda promijeni podatak da su ulaganja u obnovljive izvore energije od 2010. zabilježila 367 % veći povrat od fosilnih goriva
Termoelektrana, ilustracija
 Olaf Doering/Alamy/Alamy/Profimedia

60 nejvećih svjetskih banaka osiguralo je 3,8 milijardi dolara financijskih sredstava za tvrtke za fosilna goriva od Pariškog klimatskog sporazuma 2015. godine, pokazalo je izvješće koalicije nevladinih organizacija, piše Guardian.

Unatoč smanjenju zbog pandemije Covid-19, ukupno financiranje ostaje u trendu rasta, a osigurana sredstva u 2020. bila su veća nego u 2016. ili 2017., što su podaci koje autori izvještaja opisuju kao 'šokantne'.

Nafta, plin i ugljen trebat će sagorijevati još nekoliko godina. No, barem od 2015. godine poznato je da značajan udio postojećih rezervi mora ostati u zemlji kako bi globalno zagrijavanje ostalo ispod 2 C, što je glavni cilj Pariškog sporazuma. Stoga je financiranje novih rezervi 'potpuno suprotno' od onoga što je potrebno za rješavanje klimatske krize, rekli su autori izvještaja.

Američke i kanadske banke čine 13 od 60 analiziranih banaka, ali su ujedno 'krive' i za gotovo polovicu globalnog financiranja fosilnih goriva tijekom posljednjih pet godina, navodi se u izvješću. JPMorgan Chase osigurao je više financijskih sredstava od bilo koje druge banke. Britanska banka Barclays osigurala je najviše financija fosilnim gorivima među svim europskim bankama, a francuska banka BNP Paribas bila je po tome najveća u EU.

Sveukupno financiranje palo je za devet posto u pandemiji 2020., ali financiranje za 100 tvrtki za fosilna goriva s najvećim planovima širenja zapravo je poraslo za 10 posto. Citi je bio najveći financijer od ovih 100 tvrtki u 2020. godini.

17 od 60 banaka obvezalo se da će dostići 'neto nula' do 2050. godine, ali izvješće opisuje to obećanja kao 'opasno slabo, polovično ili nejasno', tvrdeći da je već danas potrebno poduzeti mjere. Neke banke imaju politike koje blokiraju financiranje ugljena, najprljavijeg fosilnog goriva, ali gotovo dvije trećine ih financira naftne i plinske tvrtke.

Prazna obećanja

Autori izvještaja rekli su da bi ciljanje banaka od strane kampanja i aktivističkih skupina moglo pomoći u promjeni bankovnih politika, ali da je također potrebna akcija vlada.

'Kad pogledamo ukupno pet godina, trend i dalje ide u pogrešnom smjeru, što je očito upravo suprotno od onoga gdje trebamo ići kako bismo postigli ciljeve Pariškog sporazuma', rekla je Alison Kirsch iz Rainforest Action Network i autorica izvještaja. 'Niti jedna od ovih 60 banaka nije napravila pravi plan za napuštanje financiranja fosilnih goriva.'

'Vidjeli smo napredak u ograničavanju financiranja za posebna mjesta poput Arktika ili za neke oblike nafte koji emitiraju značajne količine stakleničkih plinova, poput katranskog pijeska, ali to je vrlo mali dio kolača', rekla je.

'Banke jedna za drugom svečano obećaju da će dostići 'neto nula' do 2050.', rekao je Johan Frijns iz banke BankTrack, dijela koalicije koja stoji iza izvješća. 'Ali ne postoji put prema ovom hvalevrijednom cilju kojim bi se riješio problem financiranja industrije fosilnih goriva od strane banaka ovdje i sada.'

'Banke osiguravaju 'financijski kisik' koji omogućava industriji fosilnih goriva da diše', rekao je Mark Campanale iz financijskog 'thinktanka' Carbon Tracker, koji nije sudjelovao u izvješću. 'Izvješće otkriva šokantnu činjenicu da su ulaganja narasla od Pariškog sporazuma, koji bi se trebao ticati svih, a ne samo kreatora politike i dioničara samih banaka.

'Trošak ugljika u smislu ekstremnih vremenskih prilika, izgubljenih života i sredstava za život snosit će društvo, a nažalost ne banke, niti tvrtke za fosilna goriva', rekao je Campanale. 'Sljedeći put kada banke dođu tražeći spas od poreznih obveznika, ne bi ih trebalo iznenaditi kad otkriju da su im okrenuli leđa.'

Ulaganja u obnovljive izvore imaju veći povrat

Izvještaj je izradilo šest nevladinih organizacija, a podržalo ga je preko 300 organizacija iz 50 zemalja. Podaci Bloomberga koristili su se za analizu izravnih zajmova banaka kompanijama za fosilna goriva i financiranja drugih ulagača koje banke uređuju prodajom obveznica i dugova.

'Iznenađujući rezultat podataka za 2020. godinu je da je BNP Paribas, banka koja nikada ne gubi priliku pohvaliti se svojim čistim, zelenim ulaganjima, kao i američka podružnica Bank of West, u 2020. godinu ušla kao četvrta najgora fosilna banka', navodi se u izvješću, s osiguranom 41 milijardom dolara što je daleko najveća svota u posljednjih pet godina.

BNP Paribas ima neke od najjačih politika prema nekonvencionalnoj nafti i plinu, poput procesa frakiranja i katranskog pijeska, rekao je Kirsch: 'Ali to je relativno mali dio njihovog ukupnog financiranja i banka nije zauzdala svoje financiranje nafte i plina kod najvećih kompanija, koje imaju stvarno velike ugovore.'

Glasnogovornik BNP Paribas rekao je da je izvještaj rangirao banku na drugo mjesto po snazi ​​ograničenja u financiranju ugljena, frakiranja i katranskog pijeska. 'Tijekom krize Covid-19, svim sektorima gospodarstva bila je potrebna podrška, a BNP Paribas je, poput ostalih banaka, igrao važnu stabilizacijsku ulogu za gospodarstvo. Međutim, BNP Paribas podržao je sektor nafte i plina u manjoj mjeri nego ostale sektore i djelatnosti.'

JPMorgan Chase pokrenuo je u listopadu 'strategiju financiranja usklađenu s Parizom', obvezujući se postaviti srednjoročne ciljeve emisije za 2030. godinu za svoj financijski portfelj. Odbili su komentirati ovo izvješće. Ni Barclays i Citi nisu odgovorili na zahtjeve za komentarom.

Odvojeno izvješće Međunarodne agencije za energiju i Imperial College London pokazalo je da su ulaganja u obnovljive izvore energije od 2010. godine zabilježila 367 posto veći povrat od fosilnih goriva.

Europa prema zelenom financiranju

Da financiranje industrije fosilnih goriva mora prestati kako bi se postigli ciljevi Pariškog sporazuma svjesni su u Odboru za okoliš Europskog parlamenta gdje je u listopadu izglasano da fosilna goriva isključe iz više od 600 milijardi eura vrijednog paketa pomoći ekonomiji zbog pandemije. Predložena rezolucija usvojena je sa 65 glasova za, 15 protiv i 3 suzdržana.

Međutim, zamisao treba proći glasanje u samom Europskom parlamentu koje bi moglo biti problematično. Naime, napori da se postigne tzv. 'zlatni standard', odnosno popis ekonomskih aktivnosti koji bi se smatrao održivim, doživio je napade i s lijeva i s desna, jer nije 'dovoljno zelen', kako tvrde jedni, ili je 'previše ambiciozan i neostvariv', kako upozoravaju drugi.

Europski parlament u veljači je odobrio paket potpore i zajmova u iznosu od 672,5 milijardi eura, zajedno sa setom pravila koja reguliraju način na koji države ova sredstva troše.

Svaka zemlja mora dodijeliti 37 posto svog udjela za klimatske projekte, a ukupna potrošnja ne smije 'nanijeti značajnu štetu' klimatskim ciljevima EU.

Međutim, ovakav plan nije bez mana jer bi se po njemu, na primjer, za neku elektranu odlučilo da ne nanosi značajnu štetu klimatskim ciljevima ako zadovolji prag emisije CO2 - koji većina postrojenja na prirodni plin trenutno uopće ne mogu ispuniti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 02:27