POŠUMLJAVANJE

Novac za nabavu i sadnju osiguran je kroz prvi ekološko-volonterski projekt pošumljavanja Hrvatske ‘Zasadi s HPB-om‘

Ilustracija

 Nera Simic/Cropix

Prvi ekološko-volonterski projekt pošumljavanja Hrvatske „Zasadi s HPB-om“ rezultirao je velikim interesom građana te je od kolovoza do studenog 2021. prikupljen iznos od preko 60 tisuća kuna donacija, javljaju iz Hrvatske poštanske banke koja je podržala projekt ostatkom iznosa potrebnog za nabavu i sadnju 30 tisuća sadnica diljem Hrvatske, kako bi simbolično obilježila 30 godina svoga poslovanja.

Prva faza projekta završava u ponedjeljak, 29. studenog 2021. do kad je moguće uplatiti donacije, a sredstva prikupljena na posebnom namjenskom računu u HPB-u bit će u cijelosti raspoređena za nabavku sadnica hrasta lužnjaka, primorskog i crnog bora te pinije, a račun zatvoren.

Kako informiraju iz HPB-a, tijekom prosinca 2021. i siječnja 2022. godine slijedi sadnja kojoj će, uz stručno vodstvo Hrvatskih šuma, pomoći volonteri HPB-a. Time banka, kako ističu, promiče jačanje ekološke osviještenosti i kod svojih zaposlenika koji su u okviru korporativnog programa „Volontiramo za Hrvatsku“ ove godine već sudjelovali u akcijama očuvanja okoliša.

Sadit će se u sedam županija diljem Hrvatske uključujući kontinentalni i priobalni dio zemlje. Na područjima Dugo Selo, Osijek, Karlovac, Bjelovar i Nova Gradiška sadit će se sadnice hrasta lužnjaka u svrhu vraćanja staništa autohtonim i visoko vrijednim vrstama, u priobalnom dijelu zemlje na području Biograda gdje je došlo do devastacije kulture uzrokovane požarima sadit će se autohtone sadnice primorski bor i pinija, a u Istri, na području Buzeta sadnicama bora i hrasta sanirat će se i obnavljati šuma oštećena biotskim i abiotskim čimbenicima.

Dodajmo i kako se sadnja stabala smatra jednim od najučinkovitijih oblika ublažavanja klimatskih promjena. Stoga EU planira zasaditi 3 milijarde stabala do 2030. godine, naglašavajući time značaj šuma u rješavanju tog izazova.

Kroz europski zeleni plan Europska unije zacrtala je do 2050. postati klimatski neutralna za što je predviđen cijeli niz aktivnosti i promjena u tranzicijskom razdoblju. Između ostalog, u rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, koja je temeljni dio Europskog zelenog plana, Europski parlament pozdravlja preuzetu obvezu u pogledu sadnje najmanje tri milijarde novih stabala u EU-u.

Ujedno naglašava da bi se inicijative EU-a za sadnju drveća trebale temeljiti na jasnim ekološkim načelima, samostalnom razvoju šuma, održivom ponovnom pošumljavanju, ozelenjivanju urbanih i prigradskih područja, obnovi, jačanju povezivosti i agrošumarstvu, i to u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 20:38