Šesta generacija polaznika Studentskog poduzetničkog inkubatora na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu predstavila je početkom lipnja svoje projekte pred žirijem i mentorima, a pobjedu je odnio tim koji stoji iza projekta UniCompoST - Ante Čović-Stanić, Josipa Bračić, Pamela Pinjuh i Zvonimir Jukić.

Oni razvijaju sustave koji kombiniraju obradu biorazgradivog otpada i indoor uzgoj bilja, a taj je projekt nastavak inicijative koju su krajem 2019. godine pokrenuli Zvonimir Jukić i Ante Čović-Stanić, u to vrijeme studenti Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu. Njih dvojica bili su na završnoj godini diplomskog studija kemijske tehnologije, smjer zaštita okoliša kad je Udruga Sunce provodila projekt “PAZI”. Uključili su se s inicijativom UniCompoST, kojoj se pridružilo još 20 studenata.

Bio je to njihov društveno korisni doprinos na području zaštite okoliša, pri čemu su htjeli ukazati na probleme koji nastaju ako se biorazgradivi otpad adekvatno ne zbrinjava i oporabljuje.
Studenti su tada izradili automatski vođeni reaktorski komposter koji služi kao pilot za eksperimentalno istraživanje i usavršavanje mehanizama kompostiranja.

Nakon studija, kao mladi inženjeri Zvonimir Jukić i Ante Čović - Stanić otišli su korak dalje. Odlučili su razvijati kompostere prilagođene raznim potrebama, kako one koji se mogu koristiti u svakom kućanstvu i pri tom služiti i za indoor uzgoj bilja, tako i one za veće korisnike poput restorana, supermarketa i drugih.

Zvonimir je već ranije prošao program Studentskog poduzetničkog inkubatora, koji kroz različite edukacije promiče poduzetništvo mladih, a u akademskoj 2020/2021. u program se uključio njegov kolega Ante, kao i studentice ekonomije Pamela Pinjuh i Josipa Bračić. Nastavili su dalje kao tim razvijati UniCompoST sustave, a jedan od njih su nam i pokazali dok smo razgovarali u prostoru Studentskog poduzetničkog inkubatora.

Na vrhu pogled mami prekrasno cvijeće vinka, porijeklom s Madagaskara, a unutarnji donji dio služi za kompostiranje. Naravno, cvijeće može biti i druge vrste, ovisno o željama korisnika. Tu je i led svjetiljka kako bi biljka u kućnom uzgoju imala bolje uvjete za rast, kao i mali uređaj za zalijevanje.

Ante i Zvonimir kazuju kako za taj manuelni komposter planiraju izraditi i aplikaciju kao podsjetnik kad treba zaliti cvijeće, promiješati kompost i sl.

Također rade i na automatiziranom sustavu koji bi se koristio u prostorima kao što je studentska menza.
Nadalje, za urbane sredine planiraju izrađivati mjerne stanice i vrtne kompostere.

- Dugoročno želimo razviti paletu od četiri proizvoda koji mogu zadovoljiti potrebe u urbanim i ruralnim sredinama, te da korisnici ovisno o svojim potrebama mogu izabrati žele li manuelni ili automatizirani uređaj – ističe Zvonimir.
- Na početku nam je bio cilj tehnološko rješenje za kompostiranje, a ove godine smo to prilagodili kućanstvima. Otišli smo korak dalje tako što koristimo indoor tehnologije uzgoja bilja. Na taj način korisnici osim što kompostiraju mogu uzgajati biljke. Time se istovremeno rješavaju otpada i kompost koriste za uzgoj – kaže Ante.

-Svi proizvodi se baziraju na konceptu kružne ekonomije, održivog razvoja i klimatske otpornosti. Nema nus proizvoda već imamo kruženje tvari u prirodi, od otpada dobijete gnojivo, gnojivo koristite u uzgoju bilja, od uzgoja bilja imate proizvod, a od proizvoda nakon konzumacije imate ostatke koji su opet polazna točka u kompostiranju – naglašava Zvonimir.

Kod odabira članova tima u Studentskom poduzetničkom inkubatoru, kažu nam, nisu gledali ekspertizu već su bile važne ljudske karatkteristike, tražili su proaktivne, pouzdane i odgovorne članove. Tako su odabrali Pamelu i Josipu, njih dvije su zadužene za ekonomski dio projekta. Obje ističu kako su puno naučile. Josipi je zadatak bio istraživanje tržišta i marketing, a Pameli financije, prate sada sve natječaje i prijavljuju UniCompoST za financiranje.

Kazuju nam kako već surađuju i s jednom komunalnom tvrtkom, a povezali su se i jednom osnovnom školom u Omišu radi edukacije o biokompostiranju. te Centrom za odgoj i obrazovanje “Juraj Bonači” u Splitu kako bi i praktično promicali gospodarenje biorazgradivim otpadom.

Naši sugovornici informiraju i kako u Europi godišnje nastaje oko 96 milijuna tona biootpada, od čega se samo 25 posto reciklira u kompost. Građanin EU-a u prosjeku proizvede godišnje 60-70 kg biootpada, odvojeno prikupljeni biootpad obrađuje se u više od 2000 kompostana. U poslovima gospodarenja biootpadom zaposlena je 91.000 osoba, a kad bi se biotpad u EU100 posto obrađivao moglo bi se otvoriti još 68.000 radnih mjesta.

U veljači 2021. Europski parlament je glasao o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo i zatražio dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog i potpuno kružnog gospodarstva do 2050. godine, uključujući stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za upotrebu i potrošnju materijala za 2030.

Između ostaloga u dijelu rezolucije koja se odnosi na lance lance vrijednosti ključnih proizvoda - hranu, vodu i hranjive tvari, Parlament potiče Komisiju da izradi zakonodavni prijedlog za provedbu cilja smanjenja otpada od hrane za polovinu do 2030. u skladu s obvezama u okviru strategije „od polja do stola” te na temelju podataka koje su joj dostavile države članice u skladu s Okvirnom direktivom o otpadu.

Ujedno Parlament poziva Komisiju da poduzme mjere za zatvaranje sustava petlje hranjivih tvari u poljoprivredi, smanji ovisnost Europe o uvozu biljnih bjelančevina za hranu za životinje i poveća upotrebu recikliranog životinjskog gnojiva i ostalih organskih hranjivih tvari, kao što su kompost i digestat, umjesto sintetičkih gnojiva, uz osiguravanje visoke razine zaštite zdravlja, okoliša i ekosustava.