Svijet je pred “točkom sloma” i čovječanstvo treba redefinirati svoj odnos s prirodom ako želi odgovoriti na rastuće problema, od porasta cijena do ekstremnih vrućina i poplava, navodi se u izvješću objavljenom uoči konferencije UN-a.

Istraživanje Stockholmskog instituta za okoliš (SEI) i Vijeća za energetski okoliš i vodu kaže da rješenja za međusobnu planetarnu krizu i krizu nejednakosti postoje, ali poziva na "hrabro donošenje odluka temeljeno na znanosti" kako bi se "potpuno preispitao naš način življenja ,”.

-Svijet je suočen s mnogo izazova – s ekstremnim temperaturama u južnoj Aziji, rastućim cijenama goriva i hrane, te ratovima. U našem izvješću nastojimo povezati veliku sliku isprepletenih planetarnih kriza i kriza nejednakosti s obećavajućim zamahom za promjenu koji vidimo u svijesti javnosti i tehnologijama, kako bi se prešlo s riječi na akcije- rekla je Åsa Persson, direktorica istraživanja pri SEI.

Izvješće je objavljeno uoči sastanka UN-a, Stockholm 50, kojim se obilježava 50 godina od okupljanja ključnog okruženja u glavnom gradu Švedske 1972. godine.

Tvrdi se da, iako postoje svi potrebni sastojci za promjenu – od rastuće javne potpore strukturnim promjenama do čiste tehnologije – primjetan je očigledan nedostatak djelovanja.

-Ogromne mogućnosti za kreatore politike da poduzmu akciju i rastući zamah za promjenu daju mi ​​nadu. Vidimo kako javno mnijenje odražava hitnost i spremnost za promjenom načina života, kako mladi diljem svijeta zahtijevaju borbu protiv klimatskih promjena, degradacije okoliša i nejednakosti te da se tehnološki razvoj i usvajanje odvijaju brže nego što se očekivalo-rekla je Nina Weitz, iz SEI.

Preporuke izvješća uključuju:

-zamjenu BDP-a kao jedinstvene metrike za mjerenje napretka i umjesto toga usredotočenost na pokazatelje koji uzimaju u obzir "inkluzivno bogatstvo".

-uspostavljanje redovitog foruma UN-a o održivom načinu života.

-globalna kampanja za obrazovanje djece o prirodi.

U izvješću stoji i da se kreatori politike trebaju oslanjati na lokalno znanje, te poziva na poboljšanu koordinaciju između država u rješavanju ekoloških i drugih kriza.

"Države, tvrtke i građani moraju odgovarati za svoje postupke i nerad. Potrebni su nam novi maštoviti mehanizmi za njegovanje konstruktivne odgovornosti, koja potiče i vodi hrabrim akcijama i promjenama", zaključuje se u izvješću.

Organizatori kažu da konferencija Stockholm 50 sljedećeg mjeseca ima za cilj djelovati kao odskočna daska za "desetljeće djelovanja" UN-a i pomoći u ispunjavanju obećanja o klimatskim promjenama, biološkoj raznolikosti i usvajanju zelenih planova oporavka nakon Covid-19.

Zastupnici Europskog parlamenta upozoravaju da nacionalne obveze preuzete sporazumom u Parizu 2015. godine neće biti dostatne te da će do 2100. godine dovesti do zagrijavanja znatno iznad tri stupnja, u usporedbi s predindustrijskim razinama, priopćeno je iz EP-a.

Europarlamentarci ističu kako trebaju raditi na tome da klimatski paket EU-a „Fit for 55“ do 2030. godine bude u potpunosti u skladu s Pariškim sporazumom, te da Europska unija mora ostati svjetski predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena.