Usporedno s paklenim temperaturama, devastirajućim poplavama, požarima i uraganima, odvija se još jedna ekološka katastrofa, o kojoj se manje govori. Dezertifikacija ili opustinjavanje, koje se dugo smatralo prvenstveno prijetnjom nacijama u razvoju, prijeti Europi i Sjevernoj Americi. Sve veće suše prže tlo, već degradirano poljoprivredom i prekomjerno ispašom.

Primjerice u Španjolskoj je otprilike petina ukupnog obradivog zemljišta pod visokim rizikom od dezertifikacije, kao i velik dio poljoprivrednog zemljišta u Italiji, Grčkoj i zapadu Sjeverne Amerike.

Dezertifikacija je proces koji plodne farme pretvara u neplodno zemljište zbog kombinacije ljudskih aktivnosti i klimatskih ekstrema. Sahel, polusuhi stepsko-savanski pojas u sjevernoj Africi i ravnice na zapadu Sjeverne Amerike najugroženiji su budući da gubitak izvorne vegetacije otporne na sušu može uzrokovati brzu degradaciju tla i potpuni gubitak poljoprivredne produktivnosti.

No i način kako se farmeri brinu za zemlju, tj. kvaliteta usjeva može odigrati veliku ulogu u borbi protiv toga, teško zaustavljiva procesa, objašnjava za Guardian David R Montgomery, profesor geomorfologije na Sveučilištu Washington. Zdrava, plodna tla dulje zadržavaju vlagu od nemarno obrađenog zemljišta, te tako mogu usporiti proces dezertifikacije, dodaje.

S druge strane, poljoprivredne prakse koje degradiraju tlo smanjuju otpornost usjeva na opustinjavanje, a dobar dio modernih praksi u poljoprivredi oslanja se na korištenje ogromnih količina kemijskih gnojiva i pesticida.

Suha područja pogotovo su osjetljiva na degradaciju i pri obradi tla i pri prekomjernoj ispaši. Ako se nastavi u ovom razmjerima, degradacija tla dodatno će povećati prijetnju poljoprivrednoj proizvodnji u regijama o kojima čovječanstvo ovisi o hrani.

- Gledajući unatrag kroz povijest, jasno je da dezertifikacija i degradacija tla nisu novi problemi. Od dolaska poljoprivrede čovječanstvo je degradiralo čak trećinu svjetskog potencijalnog obradivog zemljišta. Nažalost, problem ponavljamo na globalnoj razin- zaključuje David R Montgomery.

Europski parlament poziva države članice i Komisiju da poboljšaju i ubrzaju prikupljanje i integraciju podataka o stanju, trendovima i prijetnjama koje ugrožavaju tlo na razini EU-a, te poziva Europsku komisiju da osigura dugoročnu operabilnost obaju instrumenata i dostatne resurse kako bi se zajamčilo optimalno i redovito praćenje bioloških i fizikalno-kemijskih svojstava tla, što uključuje prisutnost agro-kemijskih sredstava i ostalih kontaminanata, uključujući kontaminante koji izazivaju novu zabrinutost.