Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, u suradnji s organizacijom WWF Mediterranean, dvije godine provodila je projekt Plastic Smart Cities Croatia kojemu je cilj bio smanjenje plastičnog otpada u moru. U njemu su kao partneri sudjelovali gradovi Dubrovnik i Trogir koji su, kako je istaknuto, doprinijeli smanjenju plastičnog otiska u različitim segmentima društvenog života i lokalne zajednice te potaknuli upotrebu alternativnih rješenja za jednokratnu plastiku.

Grad Dubrovnik se u 2020. godini pridružio toj inicijativi te je, kako kažu u gradskoj upravi, surađivao na razvoju niza aktivnosti, uključujući provedbu mjera za smanjenje ili zaustavljanje uporabe plastike za jednokratnu uporabu u raznim segmentima društvenog života grada, kao i boljim gospodarenjem plastičnim otpadom.

- Misija i vizija ove gradske uprave za mandat od 2021. do 2025. je grad ugodan za život, odgovoran prema svojim stanovnicima, grad koji se razvija održivim smjerom koristeći suvremene digitalne tehnologije u inovativnom i kreativnom gospodarstvu, efikasnoj infrastrukturi, urbanoj mobilnosti i odgovornom turizmu. Održiviji i Zeleniji grad promicat će energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije kroz projekte energetske obnove škola, vrtića i zgrada javne namjene – istaknuo je dubrovački gradonačelnik Mato Franković govoreći o viziji Dubrovnika u zelenoj tranziciji.

Franković je potpisao i prvi dokument te vrste u Hrvatskoj, izrađen u okviru ovog projekta - Akcijski plan smanjenja onečišćenja plastikom u gradu Dubrovniku za razdoblje 2021. – 2026., nakon što je prije toga na temelju dostupnih podataka o gospodarenju otpadom, izrađena Analiza pregleda trenutnog stanja gospodarenja otpadnom plastikom i korištenja jednokratne plastike za grad Dubrovnik.

Gradonačelnik Mato Franković

Tonci Plazibat/Cropix

Odgovarajući na naš upit što je sve poduzeto u sklopu tog projekta i koji su dosadašnji rezultati u smanjivanju onečišćenja plastikom, u Gradu Dubrovniku pojašnjavaju kako su se gradovi obvezali poduzeti mjere i radnje kojima će se smanjiti količina odloženog plastičnog otpada do 2026. godine, za 30 posto na pilot-području i za 55 posto na gradskoj razini, što će najvećim dijelom postići primjenom sustava prikupljanja otpada od vrata do vrata u pilot-područjima. Cilj je da Grad Dubrovnik, provedbom svih mjera, smanji količinu odloženog plastičnog otpada za 2706,49 tona.

Kazuju i kako Akcijski plan u Gradu Dubrovniku uključuje i mjere za poboljšanje prikupljanja i odlaganja kompostabilnog i biorazgradivog plastičnog otpada što će rezultirati smanjenjem količine biorazgradivog otpada za 573,49 tone u Gradu Dubrovniku.

Navode i kako je u skladu s Akcijskim planom, u kolovozu 2021. usvojena posebna Odluka o ograničavanju korištenja jednokratne plastike za Grad Dubrovnik te ustanove i trgovačka društva u (su)vlasništvu Grada Dubrovnika. Primjenom Odluke, svaki djelatnik gradskih institucija smanjit će 7,28 kilograma plastičnog otpada godišnje.

Zanimalo nas je koja alternativna rješenja koriste i kako zaposlenici Grada Dubrovnika, javnih poduzeća i ustanova primaju tu odluku, odnosno jesu li se već navikli na nova rješenja bez plastike.

U Gradu Dubrovniku odgovaraju kako se koriste alternativna rješenja navedena u Odluci, kao i u Uputama za zaposlenike objavljene na službenim stranicama Grada koja ujedno olakšavaju zaposlenicima prilagodbu na nova rješenja bez plastike.

Dakle, nastupila je, pojašnjavaju, zamjena jednokratnih plastičnih čaša i boca s ekološki prihvatljivijim materijalima; postupna zamjena plastičnih spremnika za pranje/dezinfekciju ruku s višekratnim prihvatljivim materijalom te nabavka staklenih dozatora s refill praškom 100 % izrađenim od ekoloških certificiranih sastojaka (takvi proizvodi sadrže 99,2 % manje plastike u odnosu na konvencionalne proizvode, a smanjuju plastični otpad u svakodnevnom životu i kućanskom otpadu stanovnika grada Dubrovnika za 25%); uspostavljeno ponovno punjenje tonera ili njihovo zbrinjavanje na ekološki prihvatljiv način, kao i svih otpadnih električnih i elektroničkih uređaja; odvojeno prikupljanje papira, a u tijeku je nabavka spremnika i za odvojeno prikupljanje plastike; tiskanje promo materijala (ako su nužni ili projektom definirani) na recikliranom papiru; izrada novih bannera na stalcima starih bannera (zamjena postera), podjela platnenih vrećica i ostalo.

Dodaju kako je početkom 2022. godine započela implementacija zelene nabave – nabavke ekoloških prihvatljivih proizvoda i uredskog pribora. Također, Odluka ograničava upotrebu jednokratne plastike i za sva javna događanja koja (su)organizira ili (su)financira Grad. Sukladno tome, organizirani su plastic smart događaji Good Food Festival i Zimski festival.

Projekcije su, kažu u Gradu Dubrovniku, da bi se izbacivanjem jednokratnih plastičnih čaša sačuvalo gotovo 27.000 plastičnih čaša koje bi inače završile u otpadu. Prilikom održavanja Zimskog festivala, svi zakupci kućica dužni su bili pridržavati se Odluke uz koju su dobili i Upute za nabavku alternativnih proizvoda, kao i za pravilno odvajanje otpada u spremnike za plastiku, biootpad i miješani komunalni otpad, za koje je bio organiziran prikladan odvoz i zbrinjavanje. Posjetiteljima Festivala nudile su se i čaše za višekratnu uporabu na kauciju, kao i edukativni promo letci tiskani na recikliranom papiru.

U Akcijskom planu do 2026.godine predvidjeli su osiguravanje posebnih spremnika za plastiku za svako kućanstvo; provedbu pilot projekta odvojenog prikupljanja otpada od vrata do vrata u gradskim naseljima Zaton Veliki, Zaton Mali, Štikovica i Bosanka; programe sufinanciranja projekata za smanjenje ambalažnog otpada; sanaciju ilegalnih odlagališta; organizaciju akcija čišćenja podmorja, plaža i kopnenoga okoliša; poticanje istraživanja vezanim uz onečišćenje mikročestica i nanočestica; implementaciju Odluke o ograničavanju korištenja jednokratne plastike; informiranje i edukaciju građana.

Koji su ciljevi u smanjivanju onečišćenja plastikom i upotrebe jednokratne plastike za područje grada Dubrovnika kad su u pitanju građani, odnosno turistički sektor i gosti, ponajviše za vrijeme sezone, također smo pitali.

U Gradu Dubrovniku odgovaraju kako masovni turizam predstavlja značajan pritisak na korištenje prirodnih resursa i gospodarenje otpadom u gradu te se pridruživanjem inicijativi želi pridonijeti smanjenju vlastitog plastičnog otiska u različitim segmentima društvenog života. Cilj je također podići svijest stanovnika i turista na lokalnoj, ali i nacionalnoj razini, o uzrocima i posljedicama plastičnog zagađenja na okoliš, morske i kopnene eko sustave te zdravlje ljudi.

Jedna od aktivnosti Akcijskog plana je, ističu, edukacija i komuniciranje s javnošću s ciljem povećanja ekološke svijesti građana i osiguravanja dugoročne potpore Akcijskom planu smanjenja onečišćenja plastikom u gradu Dubrovniku za razdoblje 2021.- 2026. Tijekom 2021. godine, odrađene su radionice predstavljanja Akcijskog plana i Odluke zaposlenicima Grada Dubrovnika, predstavnicima trgovačkih društava i ustanova te građanima, izrađeni edukativni promo materijali (na recikliranom papiru) na hrvatskom i engleskom jeziku, a planiraju se i edukativne radionice u vrtićima i školama. Odrađene su i akcije čišćenja okoliša s ciljem smanjenja onečišćenja u okolišu, posebno na plažama te se redovno objavljuju izobrazno-informativne poruke na društvenim platformama Grada Dubrovnika. Dakle, Grad, naglašavaju, aktivno radi na promoviranju izbacivanja jednokratne plastike kroz edukaciju i vlastiti primjer, a uspostavljena su i inovativna rješenja poput plastic smart događaja.

Građani i turisti uživaju na Stradunu

Bozo Radic/Cropix

Zanimale su nas i primjeri u gospodarenju otpadom, kao i aktivnosti na tom planu.

Doznajemo kako su neki od primjera odrađenih projekata: "ReDu – provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika"; Energetske obnove zgrada vrtića Ciciban i Izviđač te osnovnih škola: Lapad, Marina Držića i Ivana Gundulića; Izrada studije održivosti razvoja turizma i prihvatnog kapaciteta s akcijskim planom Grada Dubrovnika; Nabava spremnika za odvojeno prikupljanje otpada...

Što se tiče projekata u tijeku izdvajaju sljedeće: Energetska obnova Doma kulture na Koločepu; Modernizacija semaforske signalizacije na raskrižjima Stadion Lapad i Dom zdravlja (maksimalno korištenje mjera energetske učinkovitosti); Energetska obnova glavne upravne zgrade Pred Dvorom - krov Luža..

Planirani projekti: Energetska obnova zgrade Osnovne škole Mokošica i Osnovne škole Marin Držić - škola s posebnim programom; Energetska obnova Sportske dvorane u Gospinom polju; Modernizacija javne rasvjete Grada Dubrovnika s energetskom uštedom do 50%; prijava Javne ustanove Lokrum na natječaj "Plastic free zone" (nabava opreme, radovi i usluge koje doprinose mjeri ograničenja korištenja jednokratnih plastičnih proizvoda, kao i uklanjanje opadne plastike i drugih vrsta otpada u zaštićenim područjima prirode); "Park Platana"...

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković ističe i kako se u Dubrovniku trenutno kroz EU projekt Aglomeracije provodi povijesno ulaganje u razvoj i modernizaciju vodno-komunalne infrastrukture na širem gradskom području čija ukupna vrijednost doseže 881 milijun kuna.

- Izgradit će se nedostajući kapaciteti kanalizacijske i vodoopskrbne mreže, a koji uključuju i ključno postrojenje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda na brdu Petka. Prilagodbe na klimatske promjene će se promicati kroz projekt Reciklažno dvorište Orašac i AIRSPOT, dok će se sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa promicati kroz projekte Pobrežje - nova poslovna zona i centar kulturnog, kreativnog i poslovnog turizma, Park Gradac, Park Pile – ljetna pozornica i Park Platana. Jedan od prioriteta je učiniti Dubrovnik Povezanijim gradom gdje će se razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti promicati kroz ulaganja u infrastrukturu i cestovno rasterećenje. Otpornost gospodarstva jedno je od ključnih prioriteta kojim se planira bolje pripremiti gospodarstvo na izazove u budućim razdobljima uz bolje iskorištavanje mogućnosti koje pruža zelena i digitalna tranzicija - izjavio je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Dodajmo kako podaci pokazuju da osam milijuna tona plastike ulazi u oceane i mora, odnosno 80 posto morskog otpada čini plastika. Tako se plastični ostaci nalaze i u morskim životinjskim vrstama – poput morskih kornjača, tuljana, kitova i ptica, ali i u ribama i školjkama, a time i u prehrambenom lancu ljudi.

U siječnju 2018. Europska komisija je predložila strategiju za plastiku koju je Europski parlament usvojio u rujnu 2018. dok je u lipnju 2019. donesena Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš kojom se želi spriječiti i smanjiti utjecaj određenih plastičnih proizvoda na okoliš, posebno vodeni okoliš, i na zdravlje ljudi te promicati prelazak na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima te time ujedno doprinijeti učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.