OPASNE VODE

Zone visokog rizika uključuju južnu obalu Šri Lanke, zaljev Hauraki na Novom Zelandu, Kanarske otoke i Sredozemno more

Ilustracija

 Christopher Swann/Sciencephoto/Profimedia

Velik broj brodova koji plovi oceanima predstavlja ozbiljnu prijetnju kitovima i mogli bi uzrokovati njihov nestanak.

Globalni pomorski promet povećao se četiri puta između 1992. i 2012. U nekim dijelovima svijeta, poput Arktika, zapravo se udvostručio između 2013. i 2018. Broj kitova u međuvremenu je u padu. Trenutno ih je ostalo 1,3 milijuna.

Otkako je komercijalni kitolov zabranjen 1986. godine, najveća mjerljiva prijetnja kitovima službeno se smatraju nesretni slučajevi povezani sa ribolovnom opremom. Primjerice kada se kitovi slučajno zapetljaju u ribolovno opremu. Procjenjuje se da ih se tako utopi 300.000 godišnje.

Ali mogla bi postojati i veća prijetnja. Udare brodova nije lako izmjeriti, ali mogu biti i jesu jednako smrtonosni.

-Vrlo je teško zapravo znati koliko ih je tako stradalo kada njihova tijela samo potonu i nikada ne budu pronađena. Sudari s velikim plovilima često ostaju neprimijećeni i neprijavljeni.Mnogi kitovi pronađeni su nasukani na obali s ozljedama od udarca koji jasno ukazuju na udar broda - kaže Sue Fisher, direktorica politike u Sjevernoameričkom društvu za zaštitu kitova i dupina.

Za neke podvrste, poput kritično ugroženog sjevernoatlantskog kita čije su glavno stanište prometne vode uz istočnu obalu SAD-a i Kanade, brodarski promet je posebno koban.

Valja podsjetiti da kitovi igraju značajnu ulogu u podržavanju zdravih morskih ekosustava i borbi protiv klimatskih promjena. Oni osiguravaju hranjive tvari fitoplanktonima koji apsorbiraju 40 posto cjelokupnog CO2 proizvedenog na planetu. Divovski morski sisavci također apsorbiraju oko 33 tone CO2.

Vlada, operateri, čak i potrošači, mogu se uhvatiti u koštac s prijetnjom koju brodovi predstavljaju za kitove, poručuju iz neprofitne organizacije World Sustainable Organization(WSO).

Ta organizacija zagovara preusmjeravanje nekih brodskih linija koje prelaze područja oceana gdje je poznato da se kitovi hrane ili razmnožavaj (tada i izlaze na površinu, te tako dolazi do sudara s brodovima). Prema njihovom izvješću, zone visokog rizika uključuju južnu obalu Šri Lanke, zaljev Hauraki na Novom Zelandu, Kanarske otoke i Sredozemno more.

U vodama EU od ulova su zaštićeni i kitovi i dupini. Uredbom je zabranjena i trgovina proizvodima od tuljana, a zabranjene su i stupice za lov divljih životinja. EU provodi i Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka. Što se tiče ispitivanja na životinjama, EU pravnim okvirom uređuje to područje, na temelju idućih načela: zamjena (primjena alternativnih metoda), smanjenje (korištenje manjeg broja životinja) i poboljšanje (najmanja moguća mjera boli i patnje). EU zabranjuje i ispitivanje kozmetike na životinjama, a Europski parlament je u rezoluciji iz 2018. godine pozvao na globalnu zabranu ispitivanja kozmetike na životinjama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 16:38