}“Stoljetni div u srcu Slavonije” s osvojenih 11.042 glasa pobjednik je ovogodišnjeg natjecanja "Hrvatsko stablo 2021. godine" održanog u organizaciji nacionalnog koordinatora natjecanja Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

Kako je objavljeno, riječ je o stablu golemog mamutovca – Sequoia gigantea ili Sequoiadendron giganteum (Lindl.) J.Buchh, starosti oko 130 godina, smještenom u sklopu EPIcentra Sequoia Slatina. To stablo zaštićeno je 1967. godine kao spomenik parkovne arhitekture – pojedinačno stablo.

Pobjednika nacionalnog natjecanja "Hrvatsko stablo 2021. godine", Javna ustanova će u ime Republike Hrvatske kandidirati na finale natjecanja "Europsko stablo 2022. godine", sastavljeno od pobjednika nacionalnih natjecanja zemalja partnera na projektu "Stablo godine" (engl. Tree of the Year).

Pobjednik natjecanja "Europsko stablo godine" simbolično se proglašava ususret Svjetskom danu šuma 21. ožujka svake godine. Ceremonija proglašenja tradicionalno se održava u Bruxellesu.

U priči o golemom mamutovcu u Slatini istaknuto je kako je to stablo jedini zaštićeni primjerak ove vrste u Republici Hrvatskoj te jedan od najstarijih primjeraka u Europi.

Slijedeći hortikulturne trendove 19. stoljeća, zasadila ga je plemićka obitelj Schaumburg-Lippe, istodobno kada su najstarije sekvoje zasađene u Engleskoj, izvan svoga prirodnog staništa.

Na stranicama nacionalnog koordinatora natjecanja pojašnjeno je kako je riječ o stablima koja su prirodno rasprostranjena u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike, točnije u središnjem dijelu Kalifornije (Sierra Nevada) iznad 1500 metara nadmorske visine. U Hrvatskoj, kao i ostatku Europe, sekvoje su se sadile kao ukrasna vrsta, no europska stabla su dimenzijama znatno manja od američkih, pojasnili su također.

Za titulu Hrvatskog stabla 2021. godine natjecalo se 13 kandidata: Bricin hrast (hrast lužnjak – Quercus robur) iz Parka prirode Lonjsko polje, Prijatelj (hrast medunac (dub) – Quercus pubescens) s otoka Krka, Stoljetni div u srcu Slavonije (mamutovac – Sequoia gigantea) iz Slatine, Posljednja dama podgoračkog perivoja (javorolisna platana – Platanus x acerifolia) iz Podgorača, Kapelica (golema tuja – Thuja plicata) iz Arboretuma Opeka, Čempres Ruđera Boškovića (obični čempres – Cupressus sempervirens) iz Mlina, Konavoski platan u Pridvorju (platana – Platanus orientalis) iz Pridvorja, Papučki stari hrast (hrast kitnjak – Quercus petraea) iz Parka prirode Papuk, Majkovski gorostasni dub (hrast medunac (dub) – Quercus pubescens) iz Majkova, Brijunska stara maslina (maslina – Olea europaea) iz Nacionalnog parka Brijuni, Stara majka (velelisna lipa – Tilia platyphyllos) iz Općine Lokve, Vječni bagrem (bagrem – Robinia pseudoacacia) iz Pačetina, Čuvar samostanskog hlada – čempres u vrtu hvarskog franjevačkog samostana (čempres – Cupressus sempervirens horizontalis) s otoka Hvara.

Prijašnjih godina Hrvatsku su na natjecanju "Europsko stablo godine" predstavljali Platana u Trstenom na trgu (2018.) s osvojenim 7. mjestom, Gupčeva lipa (2019.) s osvojenim 11. mjestom, Zaljubljeni Ginko iz Daruvara (2020.) s osvojenim 2. mjestom te Najstarija Medulinka – Čokoladno stablo naših uspomena (2021.) koja je zauzela 10. mjesto.

Natjecanje "Hrvatsko stablo 2021. godine" održava se u sklopu manifestacije Dubrovačko-neretvanske županije pod nazivom "Harmonija jeseni". Partneri na provedbi projekta su Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume i Hrvatsko agrometeorološko društvo.

“Pozivamo sve građane diljem Republike Hrvatske, a i šire, da se uključe u promociju bioraznolikosti Republike Hrvatske, sudjelujući u glasovanju za izbor "Europskog stabla godine" koje će se održati početkom 2022. godine”, poručuje nacionalni koordinator natjecanja čiji je cilj probuditi svijest javnosti o važnosti očuvanja stabala kao vrijednog dijela prirodne baštine i najvrjednijeg resursa kojim raspolažemo.

Europski parlament usvojio je u lipnju 2021. Strategiju o bioraznolikosti do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote kojom traži obvezujuće ciljeve kako bi se zaustavili i preokrenuli trenutačni trendovi smanjenja bioraznolikosti u Europi, a i šire u svijetu. Novom strategijom o bioraznolikosti do 2030. koja je dio Europskog zelenog plana, Europska unija postavlja nove ciljeve u ovom desetljeću. To uključuje proširenje postojeće mreže zakonski zaštićenih područja kako bi se pokrilo najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a, te postavljanje pravno obvezujućih ciljeva EU za obnovu prirode i degradiranih ekosustava.

U rezoluciji Europskog parlamenta iz listopada 2020. o europskoj strategiji za šume naglašeno je kako su šume multifunkcionalne te društvu nude širok niz usluga ekosustava, uključujući staništa za vrste, sekvestraciju ugljika, sirovine, bolju kvalitetu zraka, čistu vodu, obnovu podzemnih voda, kontrolu erozije te zaštitu od suša, poplava i lavina te osiguravaju sastojke za lijekove, a ujedno su važne za kulturu i rekreaciju.

Europska unija planira zasaditi 3 milijarde stabala do 2030. godine, naglašavajući time i značaj šuma u borbi protiv klimatskih promjena.