Hoće li Hrvatska uskoro ostati bez domaćeg mesa, mlijeka i jaja ili će ih potrošači plaćati po dvostruko većim cijenama od onih koje mogu kupiti iz drugih zemalja EU u trgovačkim centrima?

Tu je dilemu pred javnost krajem rujna iznijelo šest stočarskih odbora Hrvatske poljoprivredne komore koji su uputili dramatičan apel kako neće moći dugo izdržati ovu svjetsku krizu u kojoj je stočna hrana skuplja do 40 posto, a uz poskupljenje energenata svakodnevno bilježe gubitke koji su već sada oko dvije milijarde kuna.

Pokazala je to i analiza Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka koju su stočari predočili Ministarstvu poljoprivrede i koja je pokazala da su gubici kod tova junadi 5,16 kuna po kilogramu, litri ili komadu. Zatim u sustavu krava-tele (-4,66 kn), proizvodnji mlijeka (-1,58 kn), tovu svinja (-4,06 kn), tovu pilića (-2,43 kn), proizvodnji jaja (-0,16 kn)...

Svakodnevni gubici nagnali su stočare da zatraže intervenciju Vlade kojoj su iznijeli kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere kako bi se izbjeglo daljnje gašenje farmi i rasprodaja stoke.

Potpora sektorima

- Stanje je neodrživo, a mi proizvođači se unaprijed ispričavamo potrošačima ako u idućim mjesecima dođe do rasta cijena naših proizvoda jer u sadašnjim okolnostima i s golemim troškovima ne možemo više biti konkurentni niti održavati razinu proizvodnje. Cijene mesa su danas na povijesnom minimumu i domaći proizvođači više nemaju alata da konkuriraju mesu iz uvoza koje dolazi po cijenama koje su ispod proizvođačkih - kaže Zvonko Širjan, potpredsjednik HPK i predsjednik Odbora za tovno govedarstvo.

Kratkoročne mjere koje su iznijeli su jednokratna potpora sektorima, ranija isplata potpora - do 15. listopada te pronalaženje načina da država obnovi robne zalihe kako bi se zadržala što veća količina domaćeg kukuruza i uljarica za potrebe domaće proizvodnje. Među srednjoročne i dugoročne mjere uvrstili su: snažnije obilježavanje domaćih hrvatskih proizvoda na policama trgovina kako bi bili vidljiviji u odnosu na stranu robu koja dolazi po dampinškim cijenama. Zatraženo je i pojednostavljenje procedura i natječaja za obnovljive izvore energije (poput solarne energije) kako bi što više proizvođača dobilo mogućnosti dodatnih izvora prihoda i smanjilo svoje troškove. Među ključnim je mjerama i rješavanje pitanja državnog poljoprivrednog zemljišta.

To nam je potvrdio i Toni Raič, poduzetnik koji je sa svojom tvrtkom Stočarstvo Raič desetljećima vodeći proizvođač junećeg mesa poznatijeg kao baby beef. On u tovu danas ima oko 8500 grla za koje je lani dobio oko 12 milijuna kuna državnih potpora, a zbog ovog poremećaja na tržištu procjenjuje kako je gubitak po grlu u ciklusu tova oko 3000 kuna.

Poremećaj tržišta

- Postojeća situacija s našim resursima je nesavladiva i kratkoročno bi se gubici trebali sanirati po izračunu osječkog fakulteta. Realno, smatramo da je dugoročno rješenje u dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta gdje bi stočari trebali imati prioritet. Ono što je najvažnije je pitanje zelene energije koja bi trebala biti u rukama stočara po uvjetnom grlu kao što je to u Njemačkoj i Francuskoj. Proračun bi time dobio tri do pet puta više od uloženog. Jer, što nam znače proizvodnja i europski fondovi ako ćemo i dalje proizvoditi gubitke - pita se Raič.

S njim se slaže i Jakov Ćorić, direktor bjelovarske Gale, jedne od naših najvećih tvrtki za proizvodnju jaja. Suočen s velikim napadom jeftinih tržnih viškova jaja iz zemalja EU, i on je prinuđen prodavati jaja ispod proizvođačke cijene.

- Imamo 193.000 nesilica koje godišnje proizvode oko 50 milijuna jaja, a trenutačno je cijena proizvodnje po komadu 81 lipa. Znate li za koliko prodajemo jedno jaje? Za 61 lipu. To vam je čisti gubitak od 20 lipa pa vi računajte koliko je to godišnje. Uz sve to, naš je sektor jedini koji nije dobio ništa ni od covid-mjera, a čekaju nas nove investicije. Nadamo se da bi aktiviranje mjere za dobrobit životinja i zelena energija mogli pomoći u ovoj krizi - kaže Ćorić.

Sve to sluša stočar Matija Šolčić, 31-godišnji veterinarski tehničar koji je naslijedio farmu od svog oca Mladena Šolčića, koji je poznatiji kao jedan od posljednjih vođa seoskih prosvjeda. On dnevno Dukatu predaje oko 5000 litara mlijeka i na svakoj litri bilježi gubitak.

- Pa, gledajte, za litru dobijem 2,75 kuna, a proizvođačka cijena je oko 4,30 sa svim troškovima koji sada rastu. Bio bih donekle zadovoljan s 3,50 kuna. Ako se ovako nastavi i država nešto ne poduzme, mi to više ne možemo izdržati - kaže mladi poljoprivrednik Matija.

Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju kako su u pandemiji i u ovom poremećaju tržišta doneseni brojni programi potpora, koje su stočari mogli koristiti, ukupne vrijednosti gotovo 450 milijuna kuna.

- Od Europske komisije odobrene su promjene Programa ruralnog razvoja kojima je stočarstvu odobreno 130 milijuna kuna putem mjere Dobrobit životinja. U pripremi je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, pri čemu se razmatraju i kriteriji za dodjelu poljoprivrednog zemljišta. Osobito se razmatra položaj za stočare koji u odnosu na broj uvjetnih grla ne raspolažu dovoljnim površinama poljoprivrednog zemljišta. Zbog povećanja cijena žitarica i stočne hrane ministrica poljoprivrede Marija Vučković je na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede pozvala Europsku komisiju da ispita sve mogućnosti dodjele financijske potpore s ciljem stabilizacije sektora stočarstva - navode iz Ministarstva.