Države članice UN-a su se danas tijekom skupštine Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEA-5.2) jednoglasno dogovorile da će razviti pravno obvezujući sporazum o okončanju zagađenja plastikom. Taj će sporazum biti jedna od najambicioznijih svjetskih ekoloških akcija još od Montrealskog protokola iz 1989. godine, kojim je ukinuta uporaba tvari koje oštećuju ozonski omotač, ističu u WWF-u, svjetskoj organizaciji za očuvanje prirode dodajući kako je taj sjajan rezultat, između ostalog, plod i WWF-ove kampanje kojom su prikupili 2,2 milijuna potpisa građana svijeta.
Usvojena rezolucija UN-a rezultirat će, navode, čvrstim sporazumom koji će sadržavati globalna pravila i obveze koji uključuje cijeli životni ciklus plastike. Skup spomenutih pravila držat će države, poduzeća i društvo odgovornima za eliminiranje plastičnog onečišćenja iz svojeg okruženja.
WWF pozdravlja ovu odluku i potiče svjetske vlade da iskoriste ovaj veliki iskorak u smanjenju zagađenja plastikom i da djeluju jednako snažno i odlučno u razvoju sadržaja spomenutog sporazuma do 2024. Kao jedna od najvećih svjetskih organizacija za zaštitu prirode, WWF se obvezao podržati rad UNEA-inog Međuvladinog pregovaračkog odbora u finaliziranju važnih pojedinosti ovog povijesnog sporazuma tijekom sljedeće dvije godine.
- Svjetski su čelnici napokon shvatili da se svi zajedno moramo boriti protiv plastične krize, kao jednog od najvećih problema s kojima se svijet suočava. Pristankom na razvoj pravno obvezujućeg globalnog sporazuma o onečišćenju plastikom, oni utiru put čišćoj i sigurnijoj budućnosti za ljude i planet – izjavila je izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.
No, iako WWF pozdravlja ovu odluku, Kalauz naglašava i da je ovo tek početak i da je potreban velik angažman i odlučnost brojnih strana kako bi se ostvario ovaj sporazum koji bi trebao omogućiti učinkovit prijelaz na kružno gospodarstvo po pitanju plastike.
Uz 2,2 milijuna ljudi diljem svijeta koji su potpisali WWF-ovu peticiju kojom se poziva na postojanje ovakvog globalnog sporazuma još je više od 120 globalnih tvrtki i preko 1000 organizacija civilnog društva također podržalo pozive na sklapanje sporazuma.
WWF nadalje poziva svjetske čelnike da iskoriste ovu globalnu potporu tako da ambiciozan globalni sporazum o zagađenju plastikom do 2024. pravno obvezuje i sadrži niz zajedničkih pravila i propisa koji povećavaju učinkovitost kružnog gospodarenja plastikom diljem svijeta; sadrži globalne propise koji se bave cijelim životnim ciklusom plastike, uključujući globalne zabrane štetnih proizvoda i radnji, standarde dizajna proizvoda i mjere koje smanjuju proizvodnju i potrošnju „djevičanske“ plastike; te prepoznaje ključnu ulogu neformalnog sektora otpada u pokretanju kružnog gospodarstva i omogućuje sudjelovanje ovog sektora u pregovorima.
Iz WWF-a pojašnjavaju i kako se usvojenom rezolucijom 'Kraj zagađenju plastikom: prema pravno obvezujućem instrumentu', uspostavlja Međuvladin pregovarački odbor koji će razviti specifičan sadržaj novog ugovora s ciljem dovršetka rada do kraja 2024. godine. Države članice UN-a odlučile su da pri izradi novog ugovora treba uzeti u obzir globalne ciljeve za borbu protiv onečišćenja plastikom u moru i drugim okolišima; globalne obveze i mjere tijekom cijelog životnog ciklusa plastike, uključujući dizajn proizvoda, potrošnju i gospodarenje otpadom; mehanizam za pružanje znanstvenih informacija i procjena relevantnih za politiku; mehanizam za pružanje financijske potpore provedbi ugovora; nacionalne i međunarodne mjere suradnje; nacionalne akcijske planove i izvješćivanje za prevenciju, smanjenje i eliminaciju onečišćenja plastikom i procjenu napretka u provedbi Ugovora
Rezolucija također, navode, prepoznaje da onečišćenje plastikom predstavlja prijetnju svim okolišima i predstavlja rizik za ljudsko zdravlje. Prepoznaje ulogu privatnog sektora i svih dionika u razvoju i provedbi ugovora, te naglašava da se problem treba rješavati mjerama tijekom cijelog životnog ciklusa plastike.
Proizvodnja plastike u svijetu eksponencijalno je narasla zadnjih desetljeća, od 1,5 milijuna tona 1950. na 359 milijuna tona 2018., a sukladno s tim narasla je i količina plastičnog otpada. Nakon naglog pada proizvodnje u prvoj polovici 2020. godine zbog koronavirusa, proizvodnja se ponovno oporavila, navedeno je u informativnom članku na stranicama Europskog parlamenta.
Europska unija već poduzima mjere za smanjenje plastičnog otpada, od povećanja reciklaže do zabrane plastike za jednokratnu upotrebu i određene mikroplastike.
Tako se Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš želi spriječiti i smanjiti utjecaj određenih plastičnih proizvoda na okoliš, i na zdravlje ljudi te promicati prelazak na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima te time ujedno doprinijeti učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.
Zbog svoje spore razgradnje plastika se nakuplja u morima, oceanima i na plažama EU-a i diljem svijeta. Plastični ostaci nalaze se i u morskim životinjskim vrstama – poput morskih kornjača, tuljana, kitova i ptica, ali i u ribama i školjkama, a time i u prehrambenom lancu ljudi.
U EU-u više od 80 % morskog otpada, izmjereno kao broj komada otpada pronađenih na plažama, čini plastika, pri čemu plastični predmeti za jednokratnu upotrebu čine 50 %, a predmeti povezani s ribolovom 27 %.
