STANIŠTA ZA OPRAŠIVAČE

Jedna simulacija otkrila je kako je broj pčela bio četiri puta veći kod solarnih panela koji su locirani na livadi s divljim cvijećem, nego u blizini panela na travnjaku

Ilustracija

 Franco Nadalin/Panthermedia/Profimedia

Solarni parkovi mogli bi pružiti staništa divljim životinjama - posebno bumbarima i pčelama - ako se njima upravlja na pravi način, sugerira novo istraživanje Sveučilišta Lancaster.

U Velikoj Britaniji već postoji 14.000 hektara solarnih parkova u kojima su postavljeni nizovi solarnih panela, a procjenjuje se da je za opravak vrsta potrebno oko 90.000 hektara. Ipak, mnogi građani smatraju da su solarni parkovi ružni, uništavaju produktivno zemljište i štete prirodi.

Kada bi se vlasnici solarnih parkova potaknuli da koriste zemlju za sijanje divljeg cvijeća uz solarne ploče, oni bi mogli postati dragocjena staništa za oprašivače, pokazalo je istraživanje. Time bi se povećao broj bumbara izvan granica parkova (na oko 1 km), što bi pak bilo od velike koristi poljoprivrednicima koji se oslanjaju na pčele za oprašivanje usjeva.

Jedna simulacija, koju je provela studijska grupa, otkrila je kako je broj pčela četiri puta veći kod solarnih panela koji je lociran na livadi s divljim cvijećem, nego što je to bio u blizini solarnih panela koji su postavljeni na travnjaku.

-Naše istraživanje sugerira da je upravljanje vegetacijom unutar solarnih parkova zaista važno. Solarni parkovi vođeni kao livada funkcioniraju kao stanište bumbara, a mnogo ih se već nalazi u blizini poljoprivrednih staništa gdje je nestalo mnogo populacije bumbara. Zato je njima potrebno drugačije upravljanje - izjavila je Hollie Blaydes, istraživačica sa Sveučilišta Lancaster, čiji će rad uskoro biti recenziran u znanstvenim časopisima.

Tijekom glasanja na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u lipnju 2021. o novoj Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. zastupnici su zatražili hitnu reviziju te inicijative. Traže ambicioznije praćenje oprašivača na razini cijele EU s jasnim ciljevima i pokazateljima. Složili su se s ciljevima Komisije za smanjenje upotrebe opasnijih i kemijskih pesticida za 50 posto.

Novom strategijom o bioraznolikosti do 2030. koja je dio Europskog zelenog plana, Europska unija postavlja nove ciljeve u ovom desetljeću. To uključuje proširenje postojeće mreže zakonski zaštićenih područja kako bi se pokrilo najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a, te postavljanje pravno obvezujućih ciljeva EU za obnovu prirode i degradiranih ekosustava.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 00:44