Države s nižim prihodima troše pet puta više novca kako bi sanirali dug nego na suočavanje s utjecajem klimatskih promjena i smanjenjem emisija ugljika, pokazuje istraživanje koje je provela Jubilee Debt Campaign, koalicija nacionalnih organizacija i lokalnih grupa širom Velike Britanije, koja poziva na otkazivanje nepravednih i neplativih dugova najsiromašnijih zemalja

Brojke jasno pokazuju da 34 najsiromašnije zemlje svijeta troše 29,4 milijarde dolara godišnje na otplatu duga u usporedbi s 5,4 milijarde dolara koliko troše na mjere za smanjenje utjecaja klimatske izvanredne situacije. Uganda je tako najavila da će između 2016. i 2020. potrošiti 537 milijuna dolara, uključujući sredstva međunarodnih agencija i donatora, na projekte povezane s klimom za prilagodbu infrastrukture zemlje i suočavanje s klimatskim hitnim situacijama. Međutim, godišnji proračun za klimu, od 107,4 milijuna dolara, ne može rasti budući da će otplata inozemnog duga iznositi 739 milijuna dolara u 2021., a porast će na čak 1,35 milijardi dolara 2025.

Uganda naravno nije jedina zemlja s niskim prihodima koja će morati pronaći dodatni novac za plaćanje kamata na dug tijekom sljedeće četiri godine, priopćila je dobrotvorna organizacija. Do 2025., procjenjuje se da će 34 zemlje obuhvaćene istraživanjem trošiti sedam puta više na otplatu duga nego na ograničavanje utjecaja klimatskih promjena.

-Zemlje s nižim prihodima plaćaju milijarde dolara otplate duga bogatim zemljama, bankama i međunarodnim financijskim institucijama u vrijeme kada su resursi očajnički potrebni za borbu protiv klimatske krize. U Glasgowu, na konferenciji COP26, bogate nacije koje zagađuju okoliš moraju prestati izbjegavati svoje obveze i osigurati klimatsko financiranje putem bespovratnih sredstava, kao i otpisati dugove- zaključila je Heidi Chow, izvršna direktorica koalicije Jubilee Debt Campaign.

Tijekom posljednjih 20 godina međunarodna tijela, uključujući Svjetsku banku i Međunarodni monetarni fond (MMF), poticala su zemlje u razvoju da financiraju razvojne projekte korištenjem bankovnih zajmova i obveznica.

Zastupnici Europskog parlamenta smatraju da razvijene zemlje moraju ispuniti svoje obećanje da će godišnje mobilizirati najmanje 100 milijardi dolara za financiranje zemalja u razvoju u području klime. Očekuju da će se taj iznos povećati od 2025. godine, kada bi i gospodarstva u usponu trebala početi davati svoj doprinos. Smatraju da treba dogovoriti plan koji opisuje pošten udio svake zemlje u ovom planu financiranja. Također žele osigurati da sve zemlje u razvoju mogu sudjelovati na COP26 unatoč ograničenjima pandemije COVID-19.