DAN BIORAZNOLIKOSTI

Ovogodišnji Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava se pod sloganom ‘Gradimo zajedničku budućnost za sve što živi‘

Park prirode Kopacki rit /ilustracija

 Vlado Kos/ Cropix

Ujedinjeni narod proglasili su 22. svibnja Međunarodnim danom biološke raznolikosti kako bi ukazali koliko je bioraznolikost značajna za život na Zemlji, za sadašnje i buduće generacije. U Hrvatskoj se 22. svibnja obilježava i Dan zaštite prirode, koji je donošenjem Zakona o zaštiti prirode 2003. godine proglasio Sabor Republike Hrvatske.

Ovogodišnji Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava se pod sloganom „Gradimo zajedničku budućnost za sve što živi”.

“Od tropskih prašuma do parkova i vrtova, od plavetnog kita do mikroskopskih gljivica, bioraznolikost obuhvaća svu raznovrsnost života na Zemlji. I mi ljudi dio smo te mreže života i potpuno o njoj ovisimo: ona nam je izvor hrane, pročišćava vodu koju pijemo i stvara zrak koji udišemo. Osim što nam je važna za naše duševno i tjelesno zdravlje, priroda omogućuje našem društvu da se nosi s globalnim promjenama, prijetnjama zdravlju i katastrofama. Bez prirode ne možemo”, istaknuto je u Komunikaciji Europske komisije Parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.

Europski parlament tu je strategiju nazvanu “Vraćanje prirode u naše živote” usvojio 9. lipnja 2021. godine, a ona je i ključni dio europskog zelenog plana.

“Samo društvo koje prirodi ostavlja prostor koji joj je potreban može biti zdravo i otporno. Zbog nedavnog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 potreba za zaštitom i obnovom prirode postala je još hitnija i još smo bolje shvatili koliko je naše zdravlje povezano sa zdravljem ekosustava. Zbog nje je došla do izražaja i potreba za održivim lancima opskrbe i obrascima potrošnje koji ne opterećuju naš planet više nego što on može podnijeti. Vidjeli smo da uništavanje prirode povećava i rizik od pojave i širenja zaraznih bolesti. Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava koji dobro funkcioniraju stoga su ključni za jačanje naše otpornosti i sprečavanje izbijanja i širenja budućih bolesti”, istaknuto je u spomenutoj Komunikaciji u svibnju 2020.

Pet glavnih izravnih uzroka gubitka bioraznolikosti su promjene u korištenju zemljišta i mora, prekomjerno iskorištavanje resursa, klimatske promjene, onečišćenje i invazivne strane vrste. To je vidljivo svuda oko nas: na zelenim površinama uzdižu se betonski blokovi, divljina nestaje pred našim očima, a pred izumiranjem je više vrsta nego ikada prije u povijesti čovječanstva. Samo u zadnjih 40 godina svjetska populacija divljih vrsta zbog ljudskih se aktivnosti smanjila za čak 60 %, a gotovo tri četvrtine Zemljine površine promijenjeno je pa za prirodu ima sve manje i manje mjesta na planetu, napisano je također.

Naglašeno je i kako su gubitak bioraznolikosti i kolaps ekosustava među najvećim opasnostima za čovječanstvo u sljedećih deset godina. Prijetnja su i temeljima gospodarstva, a cijena nedjelovanja visoka je i s vremenom bi mogla biti još viša. Prema procjenama svijet je od 1997. do 2011. izgubio 3,5–18,5 bilijuna eura godišnje u uslugama ekosustava zbog promjena izazvanih prekrivanjem tla i 5,5–10,5 bilijuna eura godišnje zbog degradacije zemljišta. Konkretno, gubitak bioraznolikosti dovodi do smanjenja prinosa usjeva i ulova ribe, veće gospodarske štete od poplava i drugih katastrofa te gubitka potencijalnih novih izvora lijekova.

U Rezoluciji o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, Parlament podsjeća kako je proglasio klimatsku i ekološku krizu te se obvezao žurno poduzeti konkretne mjere potrebne za borbu protiv te prijetnje i za njezino obuzdavanje dok nije prekasno. Naglašava kako su gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene međusobno povezani te negativno utječu jedan na drugog i jednaka su prijetnja životu na našem planetu te je, stoga, ta dva problema potrebno hitno rješavati zajedno.

Parlament pozdravlja novu Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030. i njezinu razinu ambicije, kao i glavnu ambiciju da do 2050. svi svjetski ekosustavi budu obnovljeni, otporni i primjereno zaštićeni te naglašava da je potrebno uložiti krajnji napor da se taj cilj što prije postigne.

Također naglašava da je pandemija bolesti COVID-19 još jednom pokazala važnost holističke primjene načela „Jedno zdravlje” u donošenju politika, što odražava činjenicu da su zdravlje ljudi, životinje i okoliš međusobno povezani i da su hitno potrebne korjenite promjene u cijelom društvu. Naglašava i važnu ulogu Komisije u koordinaciji i podupiranju pristupa „jedno zdravlje” u EU-u te zalaganju za njega na međunarodnim forumima te poziva na hitno promišljanje i usklađivanje trenutačnih politika Unije s potrebnim promjenama.

Parlament snažno podupire ciljeve EU-a u pogledu zaštite najmanje 30 % morskih i kopnenih područja EU-a, koja obuhvaćaju dovoljno raznolik raspon staništa i ekosustava kao što su šume, močvarna područja, tresetišta, travnjaci i obalni ekosustavi, i stroge zaštite najmanje 10 % morskih i kopnenih područja EU-a, uključujući sve preostale primarne šume i prašume te druge ekosustave bogate ugljikom. Ujedno naglašava da bi ti ciljevi trebali biti obvezujući i da bi ih države članice trebale provoditi na nacionalnoj razini, u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima te u skladu sa znanstveno utemeljenim kriterijima i potrebama biološke raznolikosti, uzimajući u obzir razlike u veličini i udjelu prirodnih područja u svakoj državi članici te regionalne i lokalne okolnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 16:29