Ljudi su oduvijek bili vezani uz more i blagodati koje ono pruža. Na Svjetski dan oceana, Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF, želi skrenuti pozornost koliko nam zdravo more znači kao izvor hrane, lijekova, prihoda i općenito kvalitete života na koji smo navikli. Posebice na Mediteranu, poručuju iz WWF-a.

“Obala i otoci Jadranskog mora dom su preko 1.320.000 ljudi u Hrvatskoj, dok tradicija života uz i od mora postoji u našim krajevima tisućama godina. Blage zime i topla ljeta, more bogatom ribom i izvori slatke vode za napajanje stoke i navodnjavanje vrtova, omogućili su ljudima ugodan život i razvoj duge tradicije sve do danas. No, danas život oko mora nije tako romantičan kao što ga mnogi zamišljaju”, kaže Matea Jarak, voditeljica projekata održivih otoka iz WWF Adrije.

Naime, Mediteran kao vodeća turistička destinacija, izložen je, ističu u WWF-u, mnogim negativnim učincima masovnog turizma na prirodu, što se odražava i na kvalitetu života domicilnog stanovništva. Obalni i morski okoliš, koji već pati od intenzivnog turizma, pomorskog prometa, industrijskog razvoja, urbanog širenja, unesenih vrsta i prekomjernog ribolova, sada će također biti pogođen utjecajima klimatskih promjena na temperaturu mora, salinitet, kiselost i bioraznolikost. Jadranski otoci se danas susreću sa sve češćim nedostatkom pitke vode, tijekom sezone stižu zabrane navodnjavanja vrtova, dok se prekidi u dostavi struje tijekom sezone događaju sve redovitije. Iz tog razloga, život na obali, posebice na otocima, često se svodi samo na onaj tijekom ljetne turističke sezone.

“Kako bismo očuvali tradiciju života na Jadranu, WWF Adria u suradnji s partnerima, promovira održivi način života na obali i otocima, potičući stanovnike koji žive od mora da ga koriste na održiv način i time ga očuvaju. Očuvanjem vlažnih staništa na obali i otocima, osigurava se pitka voda o kojoj ne ovise samo otočani, već i lokalna flora i fauna, upravo ono zbog čega su otoci mjesta gdje osoba traži svoj mir u prirodi”, ističe Jarak.

Srećom, modernim održivim metodama može se očuvati stari način života!, poručuju iz WWF-a. Otoci poput Unija, postavljanjem desalinizatora, sustava koji od slane vode proizvodi pitku, već ovo ljeto mogu biti sigurni da će njihovi gosti i stanovnici moći uživati u svom ljetovanju, bez brige da će morati kupovati pitku vodu u plastičnim kanistrima, doprinoseći tako plastičnom zagađenju njihovog lijepog otoka.

Nadalje navode kako je postavljanjem solarnih panela na osunčane krovove diljem obale, izgradnjom solarnih elektrana, sunce ponovno pokretač života na obali, ovaj put uz malu pomoć zelene tehnologije. Prekidi dostave struje se tako više neće rješavati korištenjem agregata na gorivo, smanjujući emisije štetnih plinova u okoliš, a da ne spominjemo buku koja smeta popodnevnoj “siesti” koja je obavezna tijekom svakog godišnjeg odmora, ističu u ovoj organizaciji za zaštitu prirode.

Riba sa gradela i salata od svježe pome uskoro bi mogli postati stari recept, zaboravljen u bakinoj ladici ako nastavimo nepromišljeno iskorištavati resurse koje nam daju more i obala. WWF Adria poziva sve stanovnike i posjetitelje naše obale da svojim održivim odlukama i ovo ljeto budu čuvari Jadrana i njegovih tradicija, zaključuju povodom Svjetskog dana oceana.

U Rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote navedeno je kako je ocean cjelina te je njegovo dobro ekološko stanje ključno za osiguravanje njegove otpornosti i kontinuiranog pružanja usluga ekosustava kao što su apsorpcija CO2 i proizvodnja kisika.

Također je istaknuto da klimatski mehanizmi ovise o zdravlju oceanskih i morskih ekosustava koji su trenutačno pod utjecajem globalnog zatopljenja, onečišćenja, prekomjernog iskorištavanja morske biološke raznolikosti, zakiseljavanja, deoksigenacije i erozije obale. Međuvladin panel o klimatskim promjenama podsjeća na to da su oceani dio rješenja za ublažavanje posljedica klimatskih promjena i prilagodbu njima te da 80 % morskog otpada dolazi s kopna i da se u našim oceanima akumuliralo 150 milijuna tona plastike. Također se 80 % gradskih komunalnih otpadnih voda ispušta u more.

Parlament poziva Europsku komisiju da vodi pregovore o međunarodnom sporazumu za plastiku, među ostalim o oceanima bez plastike s obvezujućim ciljevima do 2030. godine. Također ističe da se vjeruje da dubokomorski svijet ima najveću bioraznolikost na Zemlji i osigurava kritične okolišne usluge, uključujući dugoročnu sekvestraciju ugljika; kao i da će dubokomorsko rudarstvo vrlo vjerojatno uzrokovati neizbježni i trajni gubitak biološke raznolikosti; naglašava da se načelo predostrožnosti mora primjenjivati na novi sektor dubokomorskog rudarstva; podsjeća na svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2018. o međunarodnom upravljanju oceanima i poziva Komisiju i države članice da promiču moratorij, među ostalim i u Međunarodnom tijelu za morsko dno, na dubokomorsko rudarstvo sve dok se učinci dubokomorskog rudarenja na morski okoliš, biološku raznolikost i ljudske aktivnosti na moru ne prouče i dovoljno istraže te se može upravljati dubokomorskim rudarenjem kako se ne bi zajamčio gubitak morske biološke raznolikosti ni uništavanje morskih ekosustava. Parlament naglašava potrebu da Komisija prestane financirati razvoj rudarske tehnologije na morskom dnu u skladu s kružnim gospodarstvom koje se temelji na minimiziranju, ponovnoj upotrebi i recikliranju minerala i metala.