Uz simboličnu akciju razmjene sjemena na Markovom trgu, inicijativa „Sjeme je naše ljudsko pravo”, koju podržavaju 134 udruge s preko 25.000 članova te više od 31.000 zabrinutih građana, poljoprivrednika i predstavnika znanstvene zajednice, jučer je zatražila od svih zastupnika Hrvatskog sabora da zaustave aktualni prijedlog Zakona o sjemenu, jer, kako navode u priopćenju, nije izrađen u skladu s postojećim propisima i vodi daljnjoj ugrozi prehrambene suverenosti Hrvatske.

- Prijedlog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja dodatno otežava položaj hrvatskih poljoprivrednih proizvođača u odnosu na proizvođače iz ostalih država a članica EU, te ograničava njihovo pravo na sjeme. Takvim Zakonom najviše će biti pogođena ratarska proizvodnja i proizvodnja krumpira – jedine grane poljoprivrede u kojima smo samodostatni. Znatan porast troškova proizvodnje ugrozit će i proizvođače u sektorima mesa i mlijeka, gdje nam je samodostatnost oko 50%, a koji siju ratarske kulture za vlastite potrebe ishrane stoke. Prijedlog Zakona o sjemenu ima direktan negativan gospodarski učinak na više od 100.000 poljoprivrednih gospodarstava upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, navode u priopćenju.

Stoga Inicijativa od Hrvatskog sabora traži odgađanje donošenja Zakona o sjemenu do trenutka donošenja EU regulative koja će definirati područje sjemenarstva, i trenutno je u postupku, kako bi se u njega unijela sva potrebna usklađenja i strateške smjernice nove zelene politike EU. Preliminarna studija koja će definirati smjer buduće reforme marketinških direktiva o sjemenu biti će objavljena već u travnju ove godine.

Traži se i poštivanje ugovora i deklaracija: Međunarodnog ugovora o genetskim resursima za hranu i poljoprivredu koji je Hrvatska potpisala i ratificirala 2009. godine, te Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima 2 koju je Hrvatska također obavezna poštivati. U članku 19. stavku 2 Deklaracije navedeno je”Seljaci i druge osobe koje rade u ruralnim područjima imaju pravo čuvati, kontrolirati, štititi i razvijati svoje vlastito sjeme i tradicijska znanja”.