Amazonija se približava prekretnici nakon koje bi ta prašuma mogla biti zauvijek izgubljena, što bi izazvalo nesagledive posljedice na globalnu klimu i biološku raznolikost.

Računalni modeli su već ranije ukazivali na masovno odumiranje Amazone, no nova analiza se temelji na satelitskim promatranjima u posljednja tri desetljeća.

Nova statistička analiza tako jasno pokazuje da je više od 75% netaknute šume izgubilo stabilnost od ranih 2000-ih, što znači da je potrebno dulje nego što se mislilo da se oporavi nakon suša i šumskih požara. Istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Climate Change, ispitalo je satelitske podatke o količini vegetacije u više od 6000 mrežnih stanica diljem Amazone od 1991. do 2016. godine.

Sušnija područja šume izgubila su više stabilnosti od vlažnijih. Područja bliže šumama koje su devastirali ljudi također su postala nestabilna. Drveće je ključno za proizvodnju kiše, pa njihova sječa radi čišćenja zemlje za proizvodnju govedine i soje stvara začarani krug sušnijih uvjeta i većeg gubitka stabala. Najveći gubitak stabilnosti zabilježen je u područjima bliže farmama, cestama i urbanim područjima te u regijama koje postaju sve sušnije, što sugerira da uzrok leži u uništavanju šuma i globalnom zagrijavanju.

-Takvi čimbenici možda su već gurnuli Amazonu blizu kritičnog praga kada prašuma počne odumirati- zaključuju znanstvenici.

Studija ne može predvidjeti kada bi se točno mogla postići ta prijelomna točka. No, znanstvenici su upozorili kako će biti prekasno za spas jednom kada se prijeđe kritična granica.

Kada se prekretnica dogodi, prašuma bi se transformirala u travnjak tijekom najviše nekoliko desetljeća, oslobađajući ogromne količine ugljika i pritom dodatno ubrzavajući globalno zagrijavanje.

Godine 2021. ista statistička tehnika otkrila je znakove upozorenja o kolapsu Golfske struje i drugih ključnih atlantskih struja, uz "gotovo potpuni gubitak stabilnosti tijekom prošlog stoljeća". Zaustavljanje tih struja imalo bi katastrofalne posljedice diljem svijeta, poremetilo bi monsunske kiše i ugrozilo antarktičke ledene ploče.

Još jedna nedavna studija pokazala je da je značajan dio grenlandskog ledenog pokrivača na rubu točke preokreta, što bi s vremenom dovelo do porasta razine mora za 7 metara.

Druga studija iz 2021., temeljena na podacima sa stotina letova malih zrakoplova, pokazala je da Amazon sada ispušta više ugljičnog dioksida nego što ga apsorbira, uglavnom zbog požara.

S obzirom na to da održivo upravljanje šumama može pomoći u ublažavanju klimatskih promjena uz istodobno podupiranje ključnog gospodarskog sektora, Europski parlament poziva na ulaganje više sredstava iz zajedničke poljoprivredne politike u održivo šumarstvo u EU-u. Zastupnici pozivaju na povećanje ukupnih klimatskih koristi koje donose šume i vrijednosni lanac koji se temelji na šumama, poput apsorpcije CO2 i skladištenja ugljika u proizvodima na bazi drva. Parlament također naglašava potrebu za povećanim ulaganjem u istraživanje alternativa fosilnim gorivima.