Znanstvenici u Čileu vjeruju da bi stablo iz roda četinjače, koji se nalazi u nacionalnom parku Alerce Costero, moglo biti najstarije na svijetu, čime bi nadmašilo sadašnjeg rekordera za više od 600 godina. Alerce Milenario, zvan prajeded, tako bi za 600 godina mogao nadmašiti 4.853 godine star čekinjasti bor u Kaliforniji, poznat kao Metuzalem, koji se do sada smatrao najstarijim stablom.

Nova studija koju je proveo dr. Jonathan Barichivich, čileanski znanstvenik iz Laboratorija za klimatske i okolišne znanosti u Parizu, sugerira da je taj patagonski ariš, također poznat kao alerce milenario, star čak 5484 godine. Patagonski ariš crnogorično je stablo, porijeklom iz Čilea i Argentine koja pripada istoj obitelji kao i sekvoje. Rastu izrazito sporo i mogu doseći visinu do 45 metara (150 stopa).

Maisa Rojas, koja je u ožujku postala čileanska ministrica okoliša i članica Međuvladinog panela Ujedinjenih naroda za klimatske promjene, pozdravila je tu vijest kao "čudesno znanstveno otkriće".

Godine 2020. Barichivich je uzeo uzorak bušotine sa stabla Alerce Milenario, koje je prvi puta posjetio kao dijete, ali alat koji je koristio nije bio Zatim je koristio računalne modele kako bi uračunao čimbenike okoliša i nasumične varijacije da bi točno odredio njegovu starost.

Barichivich još nije u potpunosti gotov s istraživanjem, pa tako nije službeno objavio svoju procjenu u časopisu, što se nada da će učiniti u narednim mjesecima.

Posjetitelji nacionalnog parka još uvijek mogu hodati oko stabla, što prema Barichivichu uzrokuje štetu stablu, jednako kao i klimatske promjene koje isušuju područje.

Inače, plantaže stabala za sječu pokrivaju više od 2,3 milijuna hektara južnog Čilea, prema institutu za šumarstvo zemlje, a proizvodnja celuloze glavna je industrija u zemlji. istovremeno, neautohtoni nasadi bora i eukaliptusa čine 93% ove ukupne površine, ugrožavajući autohtone vrste Čilea.

Između 1973. i 2011. u Čileu je izgubljeno više od 780.000 hektara autohtonih šuma, a šumarska komisija procjenjuje da je u posljednja dva desetljeća svake godine uništeno između 60.000 i 70.000 hektara ili autohtonih šuma.

U rezoluciji Europskog parlamenta iz listopada 2020. o europskoj strategiji za šume naglašeno je kako su šume multifunkcionalne te društvu nude širok niz usluga ekosustava, uključujući staništa za vrste, sekvestraciju ugljika, sirovine, bolju kvalitetu zraka, čistu vodu, obnovu podzemnih voda, kontrolu erozije te zaštitu od suša, poplava i lavina te osiguravaju sastojke za lijekove, a ujedno su važne za kulturu i rekreaciju.

Europska unija planira zasaditi 3 milijarde stabala do 2030. godine, naglašavajući time i značaj šuma u borbi protiv klimatskih promjena.